Kako izgleda volontiranje u Hrvatskoj i može li nam pomoći pri zaposlenju? Otkrili su nam studenti Cem Meriç Şefikoğulları i Ghada Rashad

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Cem Meriç (20) student je računarstva i programskog inženjerstva u Ankari. Rođen je u turskom gradu po imenu Hatay. Osim ljubavi prema računarstvu voli i sve vrste sportova, kino te strane jezike. U Zagreb je došao preko udruge AIESEC kako bi podučavao svoj materinski jezik – turski.

S druge strane, Ghada Rashad (23) studentica je prava na sveučilištu u Kairu. Ghada je odrasla u glavnom gradu Egipta i također voli sport kao i Cem Meriç, a u slobodno vrijeme svira gitaru. Govori tečno nekoliko jezika kao što su arapski, engleski, francuski, španjolski i turski. Na radionicama jezika u Zagrebu podučavala je francuski jezik.

I Cem Meriç i Ghada Rashad dio su svog vremena u Hrvatskoj proveli volontirajući, a s njima smo razgovarali o iskustvu volontiranja, kao i o svemu što im je volontiranje donijelo.

Volontiranje u Hrvatskoj

Danas nije rijetkost da mnogi studenti zapravo uopće ne žele volontirati. Ako već i nađu nešto slobodnog vremena radije će se odlučiti raditi neki posao za novac. U biltenu Mreže mladih Hrvatska pod nazivom Mladi i društvo: pitanje identiteta, istaknuto je nekoliko istraživanja koja govore u prilog ovog činjenici.

Naime, rezultati istraživanja iz 2006. godine koje je provela Udruga za razvoj civilnog društva SMART na području Primorsko-goranske županije pokazuju kako još uvijek mali broj ljudi volontira, a većina ljudi koji volontiraju nalaze se u dobnoj skupini od 30 do 60 godina. Osobe starije dobi više sudjeluju u volonterskim aktivnostima u odnosu na mlade generacije i to zbog dva temeljna problema – učestalost volontiranja i slaba motivacija mladih naraštaja.

O stanju volonterstva u Hrvatskoj govori i istraživanje koje je 2005. godine provela Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Prema tom istraživanju samo 5% populacije na području cijele Hrvatske volontira, a narednih 5% razmišlja o volontiranju i više od polovice anketiranih uopće ne razmišlja o volontiranju (iz istraživanja Z. Miliše Odnos mladih prema volontiranju, radu i slobodnom vremenu). Ovakvi rezultati pokazuju da je volontiranje, iako većina ima pozitivan stav prema volontiranju, još uvijek zanemareno u zemlji koja teži demokratskom društvu i ulasku u EU. Dakle, može se zaključiti kako volontiranje nije u većoj mjeri prisutno kod građana Republike Hrvatske te kako u Hrvatskoj mali broj mladih volontira, odnosno da većina mladih ne volontira.

No, što je s onima koji se za to ipak odluče? Takvi studenti se onda obično angažiraju u udrugama u svojoj zemlji – studentskim udrugama poput eSTUDENT-a, AIESEC-a, Hrvatske studentske asocijacije, Erasmus Student Networka i sličnih udruga ili se bave volonterskim poslom u brojnim neprofitnim organizacijama u Hrvatskoj, sukladno svojim interesima. Cem Meriç i Ghada odlučili su se na malo drugačiji put – volontiranje u inozemstvu.

– Pokušao sam pronaći praksu i projekte volontiranja u inozemstvu i naišao sam na AIESEC udrugu i njihove projekte. Prvo sam razmišljao o odlasku u Ukrajinu jer je njihov projekt bio o podučavanju engleskog jezika - što sam zapravo na početku i želio. Međutim, kada su mi rekli da više nema mjesta na tom projektu, ponovno sam razmotrio ostale projekte. Nakon toga sam vidio projekt podučavanja svog jezika u Zagrebu i prijavio sam se. Zahvalan sam što u Ukrajini nije bilo mjesta jer me je upravo to dovelo do sjajnog iskustva u Hrvatskoj. – pojasnio nam je Cem Meriç.

Slično iskustvo imala je i Ghada. Nakon niza odgođenih projekata u drugim državama prijavila se u Hrvatsku i rekla sebi: Zašto da ne? Idem otkriti drugačiju zemlju.

Volontiranjem do posla

Volontiranje može imati važnu ulogu u studentskim danima. Upravo volontiranje može biti direktna ili indirektna veza prilikom zapošljavanja nakon studija. Volontiranjem stječemo različite vještine i talente bilo da smo znali za njih ili ne. Volontiranjem ne samo da razvijate nove, nego i usavršavate već stečene vještine ako radite ono u čemu ste zapravo jako dobri. Volontiranjem se mladi ljudi razvijaju u svim aspektima – razvijaju se vrijednosti pomaganja drugima kao i osjećaj razumijevanja za druge. Također stvara se mreža kontakata. Aktivnim volontiranjem stječu se vještine i sposobnosti potrebne za daljnje zaposlenje, ali i povećava se samopoštovanje osobe kao i zadovoljstvo vlastitim životom. Istraživanja su pokazala da volontiranje doprinosi razvoju zajednice, demokratskim promjenama, a često se napominje da doprinosi i ekonomskom razvoju zemlje.

– Iskustvo volontiranja pomoglo mi je da se razvijem kako privatno tako i poslovno. Pomaganje drugima je nešto što uvijek liječi našu dušu. Vidjeti kako ljudi ostvaraju svoje snove zahvaljujući tome što si im upravo ti pomogao je neprocjenjivo. Volontiranje mi je pomoglo mentalno, posebno kada sam upoznala ljude koji imaju nadu i žele biti najbolja verzija sebe. – istaknula je Ghada.

– Iskustvo volontiranja pridonijelo mi je mnogo iz različitih aspekata. Vjerovao sam da ću razviti svoje komunikacijske vještine kroz proces podučavanja drugih. I naravno, zbog toga što sam u drugoj državi. Mogu reći da sam sada više samouvjerena osoba koja može riskirati. Štoviše, sklopio sam puno čvrstih prijateljstava. Imam samo lijepe uspomene iz Hrvatske koje su oblikovale moj osobni razvoj. Hvala Hrvatska! – uz smiješak je objasnio.

– Volontiranje je sjajna stvar. Pomoći će vam shvatiti sebe i svijet oko sebe odnosno samo društvo. I svakako, ako imate priliku otići u drugu državu – odite. Smatram da će vas život u različitim kulturama učiniti drugačijom (boljom) osobom. Bit ćete samopouzdaniji, otvoreniji i kvalificiraniji u društvenim odnosno socijalnim vještinama. – istaknuo je.

O podučavanju

Ovim dvoje studenata zasigurno neće biti problem pronaći posao. Poslodavci kod nas, a i u ostatku svijeta sigurno cijene volontiranje kao radno iskustvo.

- Na neki način sam oduvijek podučavao. Radio sam kao trener plivanja, a i dan danas držim instrukcije iz matematike i fizike. Međutim, nikada prije nisam podučavao jezike. To je bilo moje prvo iskustvo. Bio sam zaista uzbuđen. Dosta sam istraživao o tome kako podučavati turski jezik i potražio sam i pomoć od certificiranih profesora i koristio njihove materijale. Nisam siguran hoću li svoj akademski put usmjeriti prema tome da budem profesor ili ne, ali za sebe mogu reći da uvijek podučavam ljude nečem novom i također učim od njih. Čak i ako u budućnosti ne izaberem biti profesor, znam da ću na neki način biti povezan s podučavanjem. – rekao je Cem Meriç.

- Nikada prije nisam podučavala francuski. Zaista sam uživala u tom novom iskustvu. U budućnosti se čak i vidim kao profesorica nekog jezika jer govorim arapski, engleski, francuski i španjolski. Osobito bih voljela predavati upravo francuski i bila bih presretna da ga svi mogu govoriti.“ – zaključila je.

Ghada Rashad (23) | FOTO: privatna arhiva

Na naše posljednje pitanje o tome da kažu nešto na jezicima koje su podučavali u Hrvatskoj oboje su izabrali riječ – sloboda. Ghada je kratko rekla da je njezina najdraža riječ liberté (sloboda), a Cem Meriç je preveo slogan koji je vidio u Dubrovniku i koji mu se jako svidio: Özgürlük, dünyanın bütün serveti için satılmaz, što znači Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta.

Nezaposlenost mladih ljudi puno može utjecati na kvalitetu njihova života, pa i na mentalno zdravlje. Stoga je vrlo važno da se mladi informiraju o svim pravima i podrškama koje mogu dobiti tijekom toga, ponekad jako teškog, razdoblja. Svoja prva iskustva mogu steći kroz različite studentske poslove, ali i volontiranje. Iako smo obično fokusirani na dobrobit koju volontiranje donosi korisnicima, ono donosi niz dobrobiti i samim volonterima. Jedna od tih dobrobiti jest i utjecaj na očuvanje mentalnog zdravlja.

Kako je istaknuto na stranicama riječkog Volonterskog centra, volontiranje je samovrednujuće iskustvo, u određenim situacijama može njegovati povjerenje koje osoba osjeća prema drugima i ohrabriti pružatelja pomoći da očekuje pomoć kada njemu samome bude potrebna. Ono što je također bitno, kroz pomaganje drugima osoba vjeruje da može učiniti razliku, osjeća da ima kontrolu nad svojim životom i okolinom te time ublažava depresiju i povećava osjećaj samoefikasnosti.

Naši sudionici Cem Meriç i Ghada mogu poslužiti mladim ljudima kao odličan primjer i biti im inspiracija. Volontiranje zaista može biti inspirativno, ali na kraju i odrediti naš poslovni uspjeh.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.