LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju s Kajom Pavlinić

Iskustvo mlade poduzetnice iz prve ruke: Kako otvoriti vlastiti obrt

Iz osobnog iskustva nam je 25-godišnja poduzetnica Kaja Pavlinić ispričala gdje je pronašla najkorisnije savjete za otvaranje obrta te kako je izgledalo njezino poslovno putovanje.

Iz osobnog iskustva nam je 25-godišnja poduzetnica Kaja Pavlinić ispričala gdje je pronašla najkorisnije savjete za otvaranje obrta te kako je izgledalo njezino poslovno putovanje.

– Sve mi se činilo vrlo jednostavno. Obrt sam otvorila preko web aplikacije eObrt, nakon čega sam dobivenu obrtnicu i rješenje o osnivanju obrta odnijela u banku kako bih otvorila račun. Jednom godišnje moram predati PO-SD obrazac na kojem se vide ostvareni prihodi, a jednom mjesečno predajem razne obrasce preko eGrađana i uplaćujem dospjele obveze, ovisno o tome s kojim klijentima taj mjesec radim i koje stvari taj mjesec trebam uplatiti. Možda zvuči komplicirano, ali cijela ta procedura je iznimno jednostavna i ZICER-ov Plavi ured ju iznimno dobro objašnjava. – ukratko je, što se birokratskog dijela tiče, objasnila 25-godišnja varaždinska poduzetnica, Kaja Pavlinić, kako se u Hrvatskoj može otvoriti obrt

Mnogi imaju ideju pa im fali kapital, drugima znanja o tome kako se upustiti u poslovni svijet, a trećima pak hrabrost da sami postanu svoj gazda. Bilo kako bilo, Kaja je uspjela uspješno prekoračiti početno kamenje i trnje te pokrenuti svoj posao. Po struci je, naime, magistra, odnosno inženjerka, računarstva te radi u agenciji za dizajn i development Speck kao Product Manager, a usto paralelno vodi vlastiti obrt pod nazivom KAJUŠKA

– Poduzetništvo sam upoznala tijekom 2016. godine, na trećoj godini fakulteta, kada sam počela raditi na jednoj startup ideji vezanoj uz obnovljive izvore energije. Iako je sve ostalo samo na dobro razrađenoj ideji i shvatila sam kako ideja koju sam imala nema dovoljnu perspektivu, čak sam osvojila nekoliko nagrada na međunarodnim i hrvatskim natjecanjima. Od tada, u sklopu udruge ali i privatno, pokrenula sam nekoliko projekata i stalno razvijam neke nove ideje. Ideja o osnivanju vlastitog obrta KAJUŠKA došla je vrlo impulzivno, tijekom jedne šetnje na Bundeku. Sjela sam na klupicu i – otvorila obrt. Ipak, do tog trenutka skupila sam već neko iskustvo i znala sam što mi je dalje u planu, tako da definitivno nisam startala od nule. Shvatila sam kako već godinama neformalno nudim IT i konzultantske usluge privatnicima, ali i civilnom sektoru na nacionalnoj i međunarodnoj razini, pa sam odlučila da je vrijeme da iza toga postoji pravni entitet, ali da svoj trud i iskustvo počnem i naplaćivati – objašnjava Kaja koja je ujedno i potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske i predsjednica Foruma za održivi razvoj Zeleni prozor.

Zasad, tvrdi, na svom poslovnom putu nije naišla na neke velike prepreke.

– To je vjerojatno zbog toga što sam po prirodi „ziheraš“, ne radim stvari prije nego dobro razmislim i nalazim se u vrlo lukrativnoj, IT industriji koja nikad nije brže rasla i prostora za nove ideje je zaista puno.  Od kad sam napunila 18 godina, uz fakultet sam radila na brojnim projektima pa moje poslovno putovanje nije započelo tek kada sam završila fakultet, već i puno prije. Upravo zbog toga vjerujem kako sam dovoljno rano uspjela prepoznati neke opasnosti i rizike, pa sam sada oboružana trikovima zbog kojih ne nailazim na prevelike prepreke – kaže 25-godišnjakinja.

Ono što joj je trenutačno, smatra, kao radoholičaru i ambicioznome mladom poduzetniku najveća prepreka jest činjenica da dan ima samo 24 sata.

– To me prisiljava da neke projekte odbijam i nakon čega se uvijek pitam jesam li možda prihvatila krivi projekt, umjesto kojeg sam trebala odabrati neki drugi. Također, glavna prepreka sam uglavnom ja i moj strah od neuspjeha te perfekcionizam. Ipak, na tome pokušavam raditi – priznaje inženjerka.

Što se pak tiče mladih i pokretanja posla u Hrvatskoj navodi kako je tu najveća mana koja iskače ta da studenti, ali i općenito mladi, nemaju dovoljnu podršku nadležnih institucija ako žele pokrenuti vlastiti posao. 

– Ukoliko osnuju vlastito poduzeće, u nekim slučajevima riskiraju gubitak studentskih prava i povlastica, što je besmisleno jer je većina tvrtki ionako neprofitabilna u prvih nekoliko godina poslovanja, pa ne mogu razumjeti zašto nadležne institucije smatraju da na neki način sve studentske povlastice studentima više nisu potrebne, ako i dalje izvršavaju sve svoje studentske obaveze – ističe Kaja Pavlinić.

Dodala je i da je najveća prednost što se sve više raznih programa i poduzetničkih inkubatora okreće upravo mladima i nudi im podršku za razvijanje vlastite ideje, što često uključuje i određene financije s kojima je onda lakše prebroditi studentski život. Također, takvi programi pomažu mladima da steknu neko iskustvo i izbjegnu početničke greške.

– Mislim da svi studenti koji vole izazove i koji su spremni na suočavanje s raznim preprekama bez problema mogu pokrenuti svoj posao. Ipak, upozorila bih da se to ne treba raditi jer je to sad trend, već da ipak treba imati određenu viziju o tome koji proizvod ili uslugu nudimo i postoji li potreba za time što nudimo, odnosno hoće li to netko biti voljan platiti. Za vrijeme studiranja treba biti jako organiziran kako bi se uspješno podmirile sve obaveze, ali današnje generacije su naučene na multitasking, tako da sam sigurna da to ne bi trebao biti problem – poručuje Varaždinka.

Za sve one koji imaju neku kreativnu ideju i smjer u kojem bi je razvili, Kaja objašnjava kako bi takvim osobama, dakako, od najveće koristi bile informacije na stranicama ZICER-ovog (Zagrebački inovacijski centar) Plavog ureda, zagrebačkog razvojnog centra koji je upravo i osnovan da pruža besplatnu pomoć poduzetnicima.

Ondje se može naučiti sve od toga kako pokrenuti posao, gdje oglašavati, koje poreze podmiriti, pronaći poslovne prostore, ali i kako se te kada prijaviti na programe bespovratne potpore koje se daju kroz europske fondove. Na stranici se, također, mogu pronaći i savjeti kako upravljati ljudskim potencijalima, voditi financije i projekte, planirati poslove…

–  Od svih resursa na koje sam naišla i osoba s kojima sam pričala, definitivno i daleko najkorisniji izvor svih informacija mi je bila web stranica Plavog ureda. Tamo sam naučila apsolutno sve vezano uz administraciju i vođenje obrta, informirala se o koracima koji su potrebni kako bih otvorila obrt, ali i na koji način voditi financije, zbog toga što mi u ovom stadiju poslovanja nije potreban knjigovođa pa sam odlučila sve sama raditi – kaže vlasnica „KAJUŠKE“.

Što se tiče početnog kapitala, to stvarno ovisi o tome, dodaje, u kojoj industriji se djeluje i kakav je tip posla u pitanju.

– Svoj posao, primjerice, mogu obavljati s bilo koje lokacije i za posao su mi potrebni samo laptop i mobitel. Ipak, upravo zbog toga što su to moja glavna sredstva za rad, izuzetno mi je bitno da oba uređaja imaju vrhunske performanse i da mogu uvijek biti dostupna. Troškovi otvaranja paušalnog obrta iznose 250 kuna, tablu koju moram izvjesiti na adresi gdje je registriran moj obrt sam platila 200 kuna, održavanje računa u banci košta oko 60 kuna mjesečno, a servis preko kojeg izdajem račune oko 50 kuna mjesečno. Budući da sam zaposlena kod drugog poslodavca, moji doprinosi i porezi su znatno niži, a ovise i o mojim prihodima – trenutno, za porez mi je potrebno oko 200 kuna mjesečno, a doprinose plaćam jednom godišnje i oni iznose oko 2600 kuna – pobliže razjašnjava Kaja.

Važno je i naglasiti kako su joj početni troškovi bili oko 450 kuna, a vrijednost opreme s kojom danas radi procjenjuje na nekih 30.000 kuna. To, dakle, uključuje računalo, tipkovnicu, miš, tablet, programe…

– Ipak, vjerujem kako bi se to dodatno dalo srezati i kako nije apsolutno nužno toliko potrošiti. Mjesečni fiksni troškovi za moj obrt trenutno iznose između 500 i 600 kuna, što redovno pokrijem iz usluga koje obavljam pa mi ne predstavlja problem, a i imam plaću od redovnog zaposlenja. Za svaki slučaj, odnosno ako zagusti – govori nam Kaja Pavlinić.

U usporedbi s drugim zemljama i iskustvom njenih kolega, Kaja smatra da Hrvatska dobro kotira što se tiče mladih i otvaranja vlastitog poslovanja.

– Imam nekoliko prijatelja koji su otvorili svoje tvrtke i za to čak dobili dodatne stipendije i financijske poticaje od svoje države ili fakulteta. Također, cijela birokracija je često jednostavnija – sve se može riješiti online i nema puno papirologije koja može biti zbunjujuća. Ipak, stvarno moram pohvaliti i Hrvatsku, jer u skoro godinu dana postojanja vlastitog obrta nisam niti jednom morala negdje fizički otići, osim pri otvaranju bankovnog računa. Sve rješavam preko Interneta, e-mailova i poziva – kaže Kaja Pavlinić.

Za hrvatsko tržište usto kaže kako je ono pogodno tlo za razvijanje novih tvrtki i obrta te je nezasićeno idejama i inovacijama.

– Puno toga što uspijeva u ostatku svijeta ovdje još nitko nije ni pokrenuo. Postoji puno potencijala u svakoj industriji i puno potpuno neistraženih niša. Upravo zbog toga i činjenice da je konkurencija još uvijek relativno mala (što se tiče kreativnih i inovativnih ideja), vjerujem da je upravo naše tržište pogodno i vrlo uzbudljivo. Stvarno uživam stvarati ovdje, jer imam osjećaj da ipak radim nešto novo i uzbudljivo u zajednici, u odnosu na neke države gdje za svaku tvoju ideju postoji još nekoliko stotina pojedinaca koji već rade na njoj, a konkurencija, koliko god inače bila motivirajuće, zna postati vrlo umarajuća – zaključuje inženjerka elektrotehnike, Kaja Pavlinić.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: LEAP SUMMIT (USTUPILA KAJA PAVLINIĆ)