Dvostruka diskriminacija Romkinja na obrazovnom putu i tržištu rada

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Iako su u javnom prostoru sve prisutniji glasovi, doduše poglavito žena, o rodno-spolnoj neravnopravnosti, još je dalek put do uspostavljanja društva koje će pružati jednake prilike i ženama i muškarcima. Ova problematika biva dvostruko otežana kad je riječ o ženama koje su pripadnice nacionalne manjine što posljedično rezultira - dvostrukom diskriminacijom. Svakodnevno iskustvo života unutar našeg društva, pod okovima dvostruke diskriminacije, iz prve ruke svjedoče Romkinje.

– Romska populacija je u svim aspektima u višestruko nepovoljnom položaju u odnosu na većinsko stanovništvo, dok su Romkinje u dodatno nepovoljnom položaju u usporedbi s Romima – zahvaljujući mjerodavnom izvješću je ustanovila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na tribini Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu koja se održala 7. ožujka 2022. godine u prostorima i pod organizacijom Saveza Roma u Republici Hrvatskoj KALI SARA te u suradnji s Vijećem romske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Pravobraniteljica Ljubičić je temu spomenute tribine okarakterizirala itekako aktualnom i potrebnom u javnom prostoru podastrvši podatke koji prokazuju kolosalan raskorak između temeljnih prava i potreba Romkinja sa stvarnim stanjem društva. Tomu u prilog je navela kako je u među Romima u Hrvatskoj još uvijek prisutna praksa sklapanja ranih i maloljetnih brakova koji rezultiraju ozbiljnim reperkusijama na opći status i društvenu perspektivu Romkinja. Ljubičić je argumentaciju nastavila kazujući kako udaja i zasnivanje obitelji u iznimno mladoj dobi dodatno pogoršavaju ionako nepovoljan položaj Romkinja, pridonoseći riziku od isključivanja i marginalizacije, posebice uz (često) istovremeni život u krajnje depriviranim materijalnim i stambenim uvjetima.

Prvom Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma u Republici Hrvatskoj koja je donesena za razdoblje od 2013. do 2020. godine, ustanovljeno je nužno poboljšanje položaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj kako bi se ostvario pozitivan učinak u vidu smanjenja višedimenzionalnog socioekonomskog jaza koji postoji između romskog i ostalog stanovništva Lijepe Naše. Iako se u nazivniku Nacionalne strategije zasigurno nalazi plemenit cilj koji imperativom postavlja usklađen, otvoren i transparentan način postizanja postupnog uključivanja Roma u svaki segment našeg društva i zajednice, činjenice ukazuju kako se razlomačka crta romske populacije iz brojnika upravo prelama na leđima pripadnica ženskog spola ove nacionalne manjine.

– Nisam imala volju za školu. Odustala sam nakon šestog razreda jer sam do tada znala i čitati i pisati. Meni dovoljno! Mama i tata se nisu ljutili. Mama nikad nije ni išla u školu, a za tatu nisam sigurna koliko je razreda završio – ispripovjedila mi je devetnaestogodišnja Selena koju sam upoznala tijekom zajedničke vožnje gradskim prijevozom.

Budući da je u dječjim kolica na kojima su visjele mnogobrojne vrećice vozila jednogodišnju kćer te je za njima hodao skoro trogodišnji sin, pomogla sam joj prilikom ulaska u tramvaj. Selena je objeručke prihvatila ruku pomoći te nastavila:

– Evo vidiš, uvijek će mi ženske pomoći, a muški samo gledaju... Tako mi je svaki dan – iz čega sam dobila neslućeno bogatstvo svjedočanstva težine života ove mlade žene, ali i vjetar u leđa za nastavak razgovora.

U Nacionalnoj su strategiji, pored žena, kao osobita isključena i marginalizirana skupina unutar same romske manjine navedena i, što sam jednako tako vlastitim očima upravo svjedočila – djeca, ali i djeca s posebnim potrebama, osobe s invaliditetom te osobe starije životne dobi.

Romkinje i obrazovanje

Da je život u siromaštvu za Romkinje svakodnevica potvrđuju i podaci objavljeni 2020. godine u knjizi Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – Žene, djeca i mladi  čije su autorice Ksenije Klasnić, Suzane Kunac i Petre Rodik, a čiji je izdavač Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. U zaključku opsežnog istraživanja posebnu pozornost usmjeravaju na prevladavajući nizak obrazovni status Roma u Hrvatskoj ukazujući kako je u svim hrvatskim regijama najveći broj Roma bez završene osnovne škole. Iz mjerodavih statističkih podataka je razvidno kako unutar već nepovoljnog položaja u pogledu obrazovanja deblji kraj ponovno izvlače žene.

– Romkinje su znatno niže obrazovane od Roma, u svim je regijama razvidna velika razlika u obrazovnom statusu muškaraca i žena pri čemu su u većini regija udjeli žena gotovo dvostruko veći od udjela muškaraca u kategoriji 'bez škole' – stoji već u prvom podnaslovu glavnih nalaza studije i zaključaka.

Prema podacima Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2011. godine je približno petina anketiranih Roma starijih od 16 godina u kategoriji onih koji nisu osposobljeni ni čitati niti pisati. Budući da međunarodni i nacionalni podaci međusobno korespondiraju, nalaz kako je nepismenih Romkinja gotovo dva i pol puta više od nepismenih Roma još jednom podcrtava nezavidan položaj žena.
 

VEZANO: Poruka mora biti jasna – diskriminacija Romkinja i Roma je nedopustiva 

U odnosu na opću populaciju EU-a, također je uočljiva diskrepancija glede pismenosti usporedno s Romkinjama. Eksplicitno, dok je među općom ženskom populacijom Europske unije nepismenost na razini 0,13 posto žena, istodobno je među Romkinjama u dobi od 30 do 55 godina gotovo jedna četvrtina nepismenih.

Kako tvrde autorice istraživanja, prikazani podaci su posljedica odustajanja od školovanja čijem statističkom izračunu pridonosi i moja sugovornica Selena. Selena je kao i nešto više od trećine Romkinja u Hrvatskoj odustala od školovanja za trajanja osnovne škole. Međutim, dok najveći broj ispitanica, njih četvrtina, kao glavni razlog odustajanju od školovanja navodi sklapanje braka ili financijske razloge (petina ispitanica), Selena se nalazi u najmanje zastupljenoj kategoriji; među onima koje su od školovanja odustale iz uvjerenja kako su – dovoljno školovane.

Romkinje i neoliberalno kapitalistističko te globalno tržište

– Radom je žena uvelike prevalila udaljenost koja ju je dijelila od muškarca. Jedino joj rad može jamčiti konkretnu slobodu. Čim žena prestane biti parazit, ruši se sustav utemeljen na njezinoj ovisnosti“, konstatirala je velika de Beauvoir u posljednjem poglavlju Drugog spola – kamena temeljca feminističke misli koji nudi sliku ravnopravnog svijeta, a koji je simbolično naslovljen s Prema oslobođenju: Neovisna žena.

Suvremeni trendovi neoliberalnog kapitalističkog i globalnog tržišta uz, dokazano, rak ranu neravnopravnosti među spolovima modernih zapadnih društava – neplaćeni kućanski rad, kako prema općoj populaciji žena u Hrvatskoj, tako i prema Romkinjama, uvelike utječu na podzastupljenost i otežane uvjete rada. Simptomi navedenog se očituju u nejednakim plaćama za isti rad te kroz rodnu dimenziju rada koja podrazumijeva većinsku žensku radnu snagu u potplaćenim sektorima koji svojevrsno predstavljaju produžetak neplaćenih poslova u kući poput: njegovanja, odgajanja, administracije i sl. Nadalje, riječ je i o nešto suvremenijoj pojavi tzv. fleksibilnih radnih rasporeda koji u stvarnosti uglavnom znače nekontrolirano radno vrijeme dodatno otežano nepredvidivim radnim obvezama, često zadanih u još nekvalitetnije predviđenim vremenskim rokovima koji, na koncu, ionako dugo radno vrijeme, čak i kod žena zaposlenih izvan kuće, u ovom slučaju pretvaraju u tamničarsku rabotu istodobne kombinacije rada od kuće i za kuću.

Uzevši o obzir sociodemografske podatke i druge pokazatelje iz recentnog istraživanja koji ukazuju na upitno prikladne stambene uvjete, rašireno siromaštvo, nepismenost i nisku stopu obrazovanja; prethodno izneseni neoliberalni kapitalistički trendovi postaju još jednim u nizu utega koji se sručavaju na Romkinje.

– I djeca, i kuća, i moji i njegovi roditelji, sve je to moja briga. On ide zaraditi. Prije nego sam znala da sam trudna s malom, htjela sam raditi na more jer sam prije udaje bila konobarica, ali mi nije dao. Uvijek govori da ja moram biti doma i da mi ne treba više para nego mi on da – povjerila mi je moja simpatična sugovornica Selena.

I da smo ostale na ovih par rečenica, dovoljno je za razumijevanje dominantnog uvjerenja o položaju žena unutar romskih zajednica – tradicionalizam i patrijarhat koji podrazumijevaju da je jedina uloga žena na svijetu ukupna socijalna reprodukcija.

Udio Romkinja koje obavljaju ikakav plaćen rad je izuzetno nizak, iznosi tek 7,6 posto u svim dobnim kategorijama. U odnosu na zaposlenost žena opće populacije, vidljiva je drastična diskrepancija jer prema podacima Statističkog ljetopisa iz 2017., u Hrvatskoj je 48 posto žena u radnom odnosu. Istodobno, čak 58 posto ispitanih Romkinja je izjavilo kako nikad u životu baš nikakav plaćen posao nije radilo.

Međutim, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj KALI SARA Suzana Krčmar je na tribini održanoj uoči obilježavanja Međunarodnog dana žena ukazala na pozitivne promjene među romskom zajednicom u Hrvatskoj. Navodeći i vlastiti primjer poštovanja i povjerenja ukazanog dobivanjem nekoliko mandata na čelu jedne od najaktivnijih romskih udruga koja djeluje na području cijele Republike Hrvatske te okuplja najviše članova romske zajednice. Egzaltirano je progovorila o mladim ženama koje se počinju sve više uključivati u sustav obrazovanja te su sve sklonije aktivističkim angažmanima po svršetku osnovne škole.

– Jako sam ponosna na mlade žene koje se uključuju i u rad Saveza ”KALI SARA” i koje su puno aktivnije od mladih Roma, primjerice u organizaciji i održavanju Kongresa mladih Roma – nastavivši implicitno apostrofirati nužnu društvenu realizaciju svojevrsnog efekta kotrljajuće grude kako bi napredak nastavio.

Posebno je naglasila da su i mlade Romkinje svjesne kako se prvo mora educirati roditelje.

– Svjesne su, isto tako, problema koje romska djeca imaju u školi zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. Svjesne su i danas prisutne segregacije djece u pojedinim osnovnim školama, kao i nemogućnosti da romska djeca odrade praksu kao obavezni dio nastave –  dodala je predsjednica Saveza Krčmar raslojavajući čitav niz prepreka koje se isprječuju tijekom obrazovnog puta mladih Roma.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.