Kako su hrvatska sveučilišta rangirana po kvaliteti obrazovanja u svijetu?
U nastavku ćemo se fokusirati na jednu od ključnih kategorija globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda – kvalitetu obrazovanja – te pogledati kako se hrvatska sveučilišta pozicioniraju u toj oblasti unutar globalnog poretka.

U nastavku ćemo se fokusirati na jednu od ključnih kategorija globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda – kvalitetu obrazovanja – te pogledati kako se hrvatska sveučilišta pozicioniraju u toj oblasti unutar globalnog poretka.
Svake godine se objavljuje ljestvica Times Higher Education Impact Rankings koja rangira svjetska sveučilišta prema 17 globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Ti ciljevi, između ostalog, uključuju borbu protiv siromaštva i gladi, zdravlje i blagostanje, kvalitetu obrazovanja, rodnu ravnopravnost, čistu vodu, pristupačnu energiju te održive gradove i zajednice.
Na sljedećoj poveznici možete pronaći više informacija o hrvatskim sveučilištima koja su uvrštena na popis najodrživijih sveučilišta u svijetu, o čemu smo nedavno pisali. Također smo se osvrnuli i na temu rodne ravnopravnosti, koja je jedan od ključnih kriterija ove ljestvice. Ona procjenjuje kako sveučilišta djeluju na sprječavanju diskriminacije i nasilja nad ženama, unapređuju pristup reproduktivnim pravima te osiguravaju ravnopravno sudjelovanje žena u vodstvu i javnom životu.
Times Higher Education detaljno je procijenio 1975 sveučilišta iz 127 zemalja i teritorija te ih rangirao prema njihovom doprinosu ostvarivanju još jednog važnog cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda – kvalitete obrazovanja. Ljestvica ističe sveučilišta koja osiguravaju jednak pristup obrazovanju na svim razinama, od ranog djetinjstva do srednjoškolskog i višeg obrazovanja. Fokusirajući se na održive obrazovne metode, ta sveučilišta studentima pružaju relevantne vještine i potiču učinkovite ishode učenja, koji su ključni za pripremu buduće radne snage.
Najvažniji uvidi u svjetski napredak u području kvalitetnog obrazovanja:
- Lingnan University iz Hong Konga prvi put zauzima vodeću poziciju
- Marmara University iz Turske najviše je novo plasirano sveučilište, smjestivši se na deveto mjesto
- Pakistan je zemlja s najviše rangiranih institucija, njih čak 114
Kako stoje naša sveučilišta?
Na popisu su se našla i četiri hrvatska sveučilišta. Prema najnovijim rezultatima, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu svrstana su u rang od 201. do 300. mjesta po kvaliteti obrazovanja, dok se Sveučilište Sjever nalazi u skupini od 301. do 400. mjesta. Sveučilište u Dubrovniku plasiralo se u kategoriju iznad 1501. mjesta.
Sveučilište u Rijeci bilježi stabilan i relativno visok plasman na Times Higher Education Impact ljestvici tijekom posljednjih godina. Nakon što je 2022. zauzelo zavidno 94. mjesto, u 2023. godine između 101. i 200. mjesta, u sljedećim godinama smjestilo se u raspon od 201. do 300. mjesta, na kojemu ostaje i u 2025. godini. Sveučilište u Splitu pokazuje kontinuirani napredak. Iz grupe iznad 801. mjesta 2021. godine, sustavno se penje te se od 2023. do 2025. nalazi među 201. i 300. najboljih.
S druge strane, Sveučilište u Dubrovniku suočava se s izazovima u vidljivosti i napretku na globalnoj ljestvici. U posljednje tri godine njegova je pozicija bila niža – 2023. bilo je u kategoriji iznad 1001., 2024. se pomaklo na rang između 1001. i 1500., dok se 2025. zadržalo u skupini iznad 1501. mjesta.