LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Zamišljeni ljubavni ideali Stanka Vraza

Na današnji dan rođen je jedan od najznačajnijih pjesnika hrvatskog romantizma, Stanko Vraz, pjesnik koji je uvelike zadužio i obogatio hrvatsku književnost svojom ljubavnom poezijom, ali i raznim prijevodima, dopisima, putopisima i književnim kritikama.

Na današnji dan rođen je jedan od najznačajnijih pjesnika hrvatskog romantizma, Stanko Vraz, pjesnik koji je uvelike zadužio i obogatio hrvatsku književnost svojom ljubavnom poezijom, ali i raznim prijevodima, dopisima, putopisima i književnim kritikama.

Na današnji dan prisjećamo se hrvatskog i slovenskog književnika Stanka Vraza, rođenog 30. lipnja 1810. godine u Cerovcu u Sloveniji pod imenom Jakob Frass. Nakon završenog školovanja u Mariboru seli se u Graz gdje studira filozofiju i pravo, istovremeno se posvetivši stranim jezicima i književnosti. Pisao je pod pseudonimima Jakob Rešetar iz Cerovca i Nenad Bezimenović, a ime Stanko Vraz pretvorio je u svoje 1836. godine  

Stanko Vraz isprva je pisao na slovenskom jeziku, a zbog činjenice da je pisao upravo na svom zavičajnom dijalektu nije uspio objaviti svoja djela u časopisu Kranjska čbelica. S ilirskim pokretom se upoznaje po dolasku u Hrvatsku 1833. godine, iste godine kada upoznaje i Ljudevita Gaja, urednika časopisa Danica, gdje je Vraz radio kao suradnik od prvog broja pod pseudonimom Ilir iz Štajera. 1842. godine izdaje časopis Kolo zajedno s Ljudevitom Vukotinovićem i Draganom Rakovcem, a od 1846. do 1848. radi i kao tajnik u Matici ilirskoj. 

FOTO: Pixabay

„Stand up poetry” donosi autorske pjesme studenata i glazbeni nastup na zagrebačkom Velesajmu


U književnosti Vraz je sigurno ostao zapamćen zahvaljujući svojem izražavanju utemeljenom na narodnoj i slavenskoj književnosti, njegova se ljubavna lirika i danas smatra jednim od najvrjednijim doprinosom književnosti, a inspiraciju za nju je nalazio u romantičnoj erotici te ju posvetio zamišljenim ljubavnim idealima. 

Da sam topol, znam gdje bih šuštio:

Pula bila središte kulturnih događanja, u zanimljivom programu sudjelovali i studenti


Šuštio bih pokraj kuće tvoje,
Da znaš kako dršće srce moje.

Srce moje, Stanko Vraz

Stanko Vraz od 1837. piše samo na hrvatskom jeziku, a nakon 1839. radi kao prevoditelj u Zagrebu. Kao zagovornik romantičarskih ideja i isticatelj značaja narodne poezije 1839. godine izdaje zbirku narodnih pjesama Slovenije Narodne pjesni ilirske. Prvu zbirku pjesama, Đulabije, ljubezne ponude za Ljubicu, posvećene prvoj velikoj ljubavi, ujedno i nećakinji Ljudevita Gaja, objavljuje 1840. godine Pisao je gazele, sonete, balade i romance pritom obogaćujući onodobnu hrvatsku književnost, no pritom ne smijemo zaboraviti i na njegove dopise, putopise, bibliografske prikaze te književne kritike. Radeći kao prevoditelj, pjesnik, putopisac i književni kritičar, pisao je običajima i svom jeziku zbog čega se smatra i jednim od prvih hrvatskih profesionalnih književnika i iliraca. Prevodio je s engleskog, češkog, grčkog, latinskog, poljskog, ruskog, slovenskog, francuskog, njemačkog, talijanskog i španjolskog jezika, najčešće romantičarsku poeziju.

Popularni sajam knjiga i festival autora „Studentski Vrisak” ponovno u Rijeci!


Posljednju zbirku poezije Gusle i tambura objavljuje 1845. te ju potpisuje imenom Jakob Rešetar iz Cerovca. Umro je u Zagrebu 20. svibnja 1851. godine, a njegovo rodno mjesto Cerovec se po njemu sada zove Cerovec Stanka Vraza kako bi se razlikovalo od ostalih mjesta koja se zovu Cerovec.

IZVOR: BIOGRAFIJA
FOTO: WIKIMEDIA