Svjetski dan knjige i autorskih prava

Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-va definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Povijest knjige

Povijest knjige stara je više od 7 000 godina te je tijekom tog vremena često mijenjala oblik zbog materijala i načina pisanja te umnožavanja.
Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od bambusovih daščica, a kasnije su ih zamijenili svici od svile. Stari Egipćani pisali su na drvenim i kamenim pločama te na svicima papirusa.

Stari Grci i Rimljani imali su drugačije knjige. Grci su se služili pravokutnim drvenim ili voštanim pločama. Po dvije pločice mogle su biti svezane zajedno pa bi oblikovale bilježnicu. Kad se pokazao boljim rješenjem od papirusa, pergament je, također, poprimio oblik voštane tablice. Svaki je arak bio više puta preklopljen u tzv. signaturu, a signature su bile povezane u zaštitni omot i tako se dobio kodeks.

Mnogo je vremena prošlo dok kodeks nije u potpunosti istisnuo svitak iz upotrebe. No, svitak se i dalje zadržao jer je bio prikladan za razne kraljevske objave, odredbe gradskog vijeća ili diplome.

Knjige od papirusa nisu imale korice nego tobolce. Najstariji kožni uvez imalo je koptsko sveto pismo iz 6. stoljeća. Taj je uvez bio ukrašen utisnutim ornamentima koji su kasnije postali jako popularni. Tako je kodeks dobio zbijen oblik, spretan za korištenje i jednostavan za pregledavanje. U njemu je bilo spojeno puno stranica, tako da su knjige mogle biti puno deblje i opširnije.

Prve tiskane knjige, tzv. inkunabule u svemu su oponašale kodekse. No, od početka 16. stoljeća knjige su sve više poprimale današnji izgled. Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom što ih je činilo skupima i rijetkima. Izum tiskarskog stroja, kojeg je oko 1430. izumio Nijemac Johannes Gutenberg, omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Stari tiskari bi najprije u okvir složili olovna slova pa ih onda premazali bojom. Potom bi na njih stavili papir i pritisnuli ga drvenom prešom tako da se boja upije u papir. Do 19. stoljeća svi su se poslovi oko izrade knjiga obavljali ručno, no danas to obavljaju strojevi.

Obilježavanje Svjetskog dana knjige

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se svake godine 23. travnja. Taj datum je veoma značajan u svjetskoj književnosti jer su toga dana, 1616. godine, umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare. Sama zamisao zasniva se na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja. Odluka o obilježavanju Svjetskoga dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

UNESCO ima i druge programe vezane uz knjige i književnost. godine 1948. organizacija je započela ambiciozan program s područja prevođenja, a jedan od glavnih dijelova toga programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela. Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promiču uzajamno razumijevanje utemeljeno na poštovanju drugih naroda i kultura.

Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava.

U Hrvatskoj se Noć knjige održava od 2012. godine Noć knjige održat će se u 156 gradova i mjesta diljem Hrvatske. Sudjelovat će više od 200 pisaca, brojni urednici, prevoditelji, glazbenici, glumci, izvođači, ali i meteorolozi, muzealci, entuzijasti te javne osobe koje gaje interes za knjigu i pisanu riječ.

U hrvatskim bolnicama bolničko će osoblje čitati pacijentima a čitat će se i azilantima te djeci u dječjim domovima. Noć knjige obilježit će se i u hrvatskim zatvorima i kaznionicama. Mnoge nakladničke kuće donirale su knjige koje će se pokloniti hrvatskim bolnicama i zatvorima.
Za one koji Noć knjige žele provesti ispred malih ekrana, Treći program Hrvatske televizije pripremio je filmski maraton ekranizacija poznatih književnih predložaka. Manifestaciji se pridružuje i Treći program Hrvatskog radija, posebnim programom koji uključuje razgovore, preporuke poznatih pisaca i čitanje ulomaka iz preporučenih djela.

Održat će se i natjecanje gradova u znanju iz književnosti u kojem će sudjelovati vesele ekipe natjecatelja iz Zagreba, Rijeke, Splita, Šibenika i Osijeka. U kvizu će sudjelovati 11 natjecateljskih ekipa u svakom gradu, a pobjedničke ekipe biti će nagrađene vrijednim knjigama.
Građani će u knjižarama i antikvarijatima diljem Hrvatske moći uživati u raznim popustima. Organizirani su i sajmovi knjiga dok će veliki broj knjižnica nuditi besplatan upis, vraćanje knjiga bez plaćanja zakasnine te mnoge druge pogodnosti.