Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Prvog dana prosinca 1981. godine, američki Centar za kontolu bolesti priznao je svijetu postojanje AIDS-a. Od tada se svake godine na današnji datum obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a s ciljem da se javnost informira o bolesti, načinima prenošenja iste i utjecaj na smanjenje stigmatizacije i diskriminacije prema oboljelima.

Prema globalnim istraživanjima, tek ciljanom edukacijom širenje zaraze se znatno smanjilo. Smatra se da Brazil ima najnapredniji program borbe protiv širenja AIDS-a kojim je broj oboljelih smanjen za 50% od 1994. Također, 90-ih je na Tajlandu provedena jednogodišnja kampanja u kojoj je ministar zdravsta podijelio 60 milijuna kondoma. Ministar je dobio nadimak „Kralj kondoma“, a spolno prenosive bolesti smanjile su se s 143 tisuće na 29 tisuća.

Za vrijeme prvog informiranja svijeta o AIDS-u, u Kini je zaraženo 146 osoba zbog korištenja iste igle. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i UNAIDS-a (Zajednički program UN-a za borbu protiv AIDS-a) u svijetu trenutno živi oko 33 milijuna ljudi zaraženih HIV-om, godišnje se zarazi oko 2, 5 milijuna, a oko 2 milijuna umre od AIDS-a.  

Zaštitni znak borbe protiv AIDS-a je crvena vrpca u obliku petlje, njome se iskazuje svijest o bolesti, solidarnost s borbom protiv nje i odavanje počasti osobama koje su izgubile borbu za život. Crvenu vrpcu (Red Ribbon) kreirao je američki pjevač i glumac Paul Jabara zajedno s Visual AIDS grupom iz New Yorka 1991. godine Godinu dana kasnije, Paul je podlegao bolesti protiv koje se borio.

Širenje epidemije i straha

U SAD-u bolest se pojavila 70-ih godina, tada zdravstvene organizacije nisu željele javno istupati o novoj i smrtonosnoj bolesti. godine 1981., kada je priznat, AIDS se raširio toliko da je dobio oblik epidemije.

Predvođeno strahom i neznanjem, društvo stigmatizira i izolira zaražene. Poznati su slučajevi od izbacivanja učenika iz škole, preko dobivanja otkaza na poslu bez objašnjenja do slučaja Gugua Dhlaminija iz Južnoafričke Republike, kojeg su nakon održanog govora prigodom Svjetskog dana AIDS-a 1998., njegovi susjedi kamenovali i pretukli do smrti jer je u govoru priznao da je HIV pozitivan. Ne zaboravimo malenu Elu iz Kaštela čiji je slučaj prije nekoliko godina odjeknuo u našoj javnosti.

Nulti-pacijent

Ne zna se točno kako i kada je virus AIDS-a nastao. Postoje brojne teorije na tu temu, od kojih neke govore da je virus prenesen s majmuna na čovjeka krajem 19. stoljeća ili pak da je virus nastao u CIA-im laboratorijima s ciljem uništenja Crnog kontinenta. U svakom slučaju, prvi oboljeli su pronađeni u Africi, a prvi službeni pacijent s ovom bolešću tzv. nulti pacijent je Gaetan Dugas.

Smatra se da je Dugas ključni čovjek u širenju side. Nastavio je s odnosima bez zaštite i nakon dijagnosticiranja bolesti, a priznao je da je godišnje spavao s oko 250 ljudi, a sveukupno s 2500. Umro je u 32. godini ostaviviši iza sebe rokovnik s tisućama adresa svojih ljubavnika koji su većinom skončali kao i on.

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je 1986. godine registrirana prva osoba zaražena HIV-om, do kraja 2010. godine zabilježene su 862 zaražene osobe od kojih je 325 oboljelo od AIDS-a. U istom razdoblju 176 oboljelih je umrlo.

U okviru Nacionalnog programa za suzbijanje AIDS-a, u Hrvatskoj se više od 25 godina zajedničkim radom zdravstvenih službi i sudionika provode mjere sprečavanje i unapređenja liječenja HIV-a i AIDS-a. Temelji prevencije HIV/AIDS-a su znanje, zaštita i testiranje. U Hrvatskoj postoji mogućnost besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranja na HIV. 

AIDS će se iskorijeniti

Ipak, u novijoj povijesti postoje znanstvenici koji su primili krv zaraženu HIV-om ne bi li dokazali teoriju da virus HIV-a nije direktan uzročnik AIDS-a. Teorija da HIV nije uzročnik AIDS-a sve je prisutnija, a potvrđeno je i nekolicina slučajeva u kojima su se zaraženi izliječili, odnosno nakon terapije im nije pronađen virus u krvi. Oko ove teorije rastu brojne kontroverze, no glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon, smatra kako bi se sida mogla mogla iskorijeniti u narednih deset godina. Naveo je pet točaka koje treba ostvariti kako bi se pobijedila sida u svijetu: više globalne solidarnosti, niže cijene lijekova i tretmana, više osobne odgovornosti, dignitet žena i djevojčica u svim programima vezanim za AIDS te više prevencije. 

Današnji dan obilježiti će se i u Hrvatskoj na već tradicionalan način. Na zagrebačkom Preradovićevom trgu (Cvjetni trg) postaviti će se HUHIV INFO šator. Kao i svake godine, volonteri, partneri i pirajtelji iz Hrvatskog Crvenog križa i Udruženja studenata medicine CroMSIC dijeliti će edukativne materijale, pružati potrebne informacije i ukazivati na važnost testiranja, informiranja i zaštite koja spašava život.

Organizirana su i predavanja o HIV-u i ostalim spolno prenosivim bolestima za učenike srednjih škola (medicinske škole u Zagrebu, Škola za primalje, I. Privatna gimnazija i Zdravstveno učilište). Edukacije mladih i budućih zdravstvenih djelatnika samo su dio edukacija koje HUHIV provodi tijekom godine i kojima značajno utječe na znanje, prevenciju, zaštitu i smanjenje stigme i diskriminacije u društvu.