Prošlo je čak 57 godina od početka gradnje Berlinskog zida i povijesne podjele grada na Istočni i Zapadni dio
Bez ikakve su najave istočnonjemački vojnici, prema naređenju sovjetskog vođe Nikite Hruščova, 13. kolovoza 1961. godine započeli s izgradnjom Berlinskog zida koji je čak 28 godina razdvajao stanovnike, članove obitelji te prijatelje Istočnog i Zapadnog Berlina.
Bez ikakve su najave istočnonjemački vojnici, prema naređenju sovjetskog vođe Nikite Hruščova, 13. kolovoza 1961. godine započeli s izgradnjom Berlinskog zida koji je čak 28 godina razdvajao stanovnike, članove obitelji te prijatelje Istočnog i Zapadnog Berlina.
Malo iza ponoći 13. kolovoza 1961. godine istočnonjemački vojnici bez najave su i po naređenju tadašnjeg sovjetskog vođe Nikite Hruščova započeli s izgradnjom Berlinskog zida koji je postao simbolom hladnoratovskog nadmetanja između SAD-a i SSSR-a.
Naime, završetkom Drugog svjetskog rata poražena Njemačka bila je podijeljena na sovjetsku, američku, britansku i francusku okupacijsku zonu, a zemljom su trebale vladati sve četiri sile. Međutim, zbog hladnoratovskih tenzija i suparništva, zapadne su saveznice 1949. godine ujedinile svoje okupacijske zone u Saveznu Republiku Njemačku, dok su Sovjeti iste godine osnovali Njemačku Demokratsku Republiku.
U razdoblju do 1961. u potrazi za boljim životnim mogućnostima i prilikama Istočnu je Njemačku napustilo 2,5-3 milijuna njezinih stanovnika, što je značilo da je svakoga dana u 12 godina prema Zapadnoj Njemačkoj odlazilo oko 1000 kvalificiranih radnika, profesionalaca i intelektualaca. Upravo je to bio razlog izgradnje Zida koji je čak 28 godina predstavljao granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina. Sovjeti su njegovom izgradnjom nastojali spriječiti odljev radne snage, u čemu su na kraju i uspjeli budući da je broj iseljenih smanjen s 2,5 milijuna (1949 – 1962) na 5000 (1962 – 1989).
FOTO: Pixabay
Istočnonjemački vojnici započeli su 13. kolovoza 1961. s postavljanjem barijera od žica koje su kasnije zamijenjene zidom i minskim poljima, a stanovnici su doslovno tijekom noći razdvojeni od članova svojih obitelji i prijatelja.
Willy Brandt, tadašnji gradonačelnik Berlina, protestirao je protiv Zida optužujući zapadne demokracije, posebice SAD za pasivnost i nedostatak proaktivnosti. S druge strane, poznat je govor američkog predsjednika Johna F. Kennedyja koji je održao ispred Zida u lipnju 1963. godine istaknuvši u njemu poznatu rečenicu Ich bin ein Berliner kojom je želio naglasiti kako je Berlin simbol slobode i demokracije u borbi protiv tiranije i ugnjetavanja.
Važno je spomenuti kako je visina Zida do 1970-ih godina iznosila oko tri metra kako bi se spriječili svakodnevni pokušaji bijega. Ukupno je 5000 Istočnih Nijemaca uspjelo pobjeći, a mnogi su, u nastojanju da prijeđu u Zapadni dio, poginuli.
FOTO: Pixabay
