Međunarodni je dan žena, znate li zašto ga obilježavamo?

Na fotografiji: aktivistkinja za pravo glasa i radnička prava žena Flora Dodge "Fola" La Follette (u sredini), sufražetkinja Rose Livingston (desno) koja se borila za prava seksualnih radnica i mlada 14-godišnja prosvjednica (lijevo) tijekom prosvjeda za prava radnica u tvornicama odjeće 1913. u New Yorku

Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan žena u spomen na sve žene koje su se pobunile protiv ugnjetavanja i koje su se borile za svoja radnička i građanska prava.

Sve je počelo u vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije kada su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Protesti su se odvijali svake godine na isti datum te je odaziv bio svake godine sve veći. Godine 1908. je čak 15 000 žena, koje su radile u industriji odjeće i tekstila, izašlo na ulice New Yorka i javno protestiralo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada djece.

Samo godinu dana poslije održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu koju je organizirala Socijalistička Internacionala. Na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin izglasano je da će se svake godine 8. ožujka obilježavati Međunarodni dan žena. 1911. godine taj je dan obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, a u New Yorku je izbio požar u tvornici Triangle Shirtwaist u kojem je poginulo oko 140 žena zbog slabih mjera sigurnosti na radu, pa se ovaj dan obilježava i u spomen na te žrtve.

Na današnji dan prisjećamo se i mnogih drugih žena koje su promijenile svijet. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća to su bile tzv. sufražetkinje. Budući da u to vrijeme žene nisu imale pravo glasa, organizirale su različite pokrete za uvođenje ženskog prava glasa. Pripadnice tog pokreta pogrdno su se nazivale sufražetkinje (eng. suffragette). Većinom su djelovale u anglosaksonskim zemljama, naročito u Velikoj Britaniji. Sufražetkinje su u Britaniji izazvale veliku pažnju, ali i kontroverze time što su se koristile metodama direktne akcije kao što je vezivanje za pruge, podmetanje vatre u poštanske sanduke, razbijanje prozora, a ponekad i postavljanje manjih bombi. Uspjehu borbe sufražetkinja je, ipak, najviše pridonio prvi svjetski rat, iako je na početku izazvao razdor u britanskom sufražetskom pokretu. Većina, na čelu s Emmeline i Christabel Pankhurst i Ženskom socijalnom i političkom unijom, je proglasila primirje dok traje rat. Ekstremne sufražetkinje na čelu sa Sylvijom Pankhurst i Federacijom za žensko pravo glasa su nastavile borbu.

S druge strane, rat je, pogotovo u Britaniji, s vremenom izazvao nedostatak muške radne snage, te su se mnogi poslodavci morali sve više zapošljavati žene kako bi obavljali muške poslove. To je vrlo brzo počelo razbijati uobičajene seksističke stereotipe i predrasude te je javnost, a na kraju i političare, uvjerilo da žene trebaju jednako pravo glasa kao i muškarci.

Promjene su se neprestano događale i u ostatku svijeta. Tako su demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji 1917. godine, pod geslom Kruha i mira bile prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik koji se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje herojstva radnica.

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama. U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon Baršunaste revolucije. 

Tridesetih godina prošlog stoljeća u većini zapadnih zemalja Međunarodni se dan žena prestao obilježavati zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. 60-ih godina ponovno su ga počele slaviti feministkinje. 1977. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. ožujka slave Međunarodni dan žena, a od tada ga i UN svake godine obilježava.
 

---

VEZANO: 

• U Studentskom kulturnom centru aktivistički program povodom Dana žena
• U Zagrebu sutra Noćni marš: „Izađimo na ulice: danas marširajući, sutra štrajkajući”

---

Zanimljivo je da je Dan žena ostao nacionalni praznik u nekim državama, a u Hrvatskoj se tradicionalno slavi poklanjanjem cvijeća, pogotovo tamnocrvenog karanfila, koji simbolizira radnički pokret žena te prigodnim manifestacijama poput Noćnog marša, koji se ove godine održava u Zagrebu i Rijeci.