LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Knjigoljupci, proslavite vlastiti dan u društvu s odličnim štivom

Svake se godine 9. kolovoza obilježava dan knjigoljubaca, a tim vam povodom donosimo popis knjiga uz koje ćete ga provesti na najbolji mogući način.

Svake se godine 9. kolovoza obilježava dan knjigoljubaca, a tim vam povodom donosimo popis knjiga uz koje ćete ga provesti na najbolji mogući način.

Čitajte da biste živjeli ­– upozoravao nas je svojedobno slavni Flaubert, a ako ste jedna od osoba koja također ne razdvaja ova dva glagola i koja više vremena provodi izgubljena među koricama knjiga nego u stvarnosti, čestitamo, spadate među knjigoljupce. Svake se godine 9. kolovoza obilježava dan knjigoljubaca, a nama se taj podatak učinio savršenim izgovorom da cijeli dan provedemo uz knjigu daleko od stvarnosti.

Znamo da je izreka so many books, so little time poznata svim knjigoljupcima, ali također znamo i da svi uzbuđeno dodajemo preporuke na svoje to-read popise. Donosimo vam stoga popis knjiga koje su nas se posebno dojmile, a na vama je da samo izaberete jednu s popisa i uz nju provedete dan knjigoljubaca. Čitajte, čitajte sve!

Otok Victorije Hislop

Britanska je književnica jedno ljeto provodila na Kreti i, dok su muž i djeca trčali svatko za svojim užicima, njezinu je pažnju privukao otok odvojen od Krete tek uskim pojasom mora. Saznala je da se radi o Spinalongi, posljednjoj europskoj koloniji gubavaca, a kad ju je posjetila, osjetila je da to nije bio samo otok na koji su ljudi dolazili umrijeti. Tri godine kasnije nastao je njezin prvijenac, uspješnica Otok nagrađena nagradom za najbolji roman British Awards. Ova knjiga za plažu potresna je priča o ljubavi, nesreći i ljudskim sudbinama u vrtlogu povijesti, a likovi koji su krvavi ispod kože zasigurno će vam osvojiti srca pri prvom susretu.

Spinalonga, FOTO: Flickr

Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka

Očekivanja koja je postavio 2014. godine osvojivši nagradu Tportala za roman godine, Kristian Novak čak je i premašio trećim svojim romanom Ciganin, ali najljepši. Istančanim okom za detalje, gradeći četiri pripovjedne linije kojima je poveznica jedno krvavo ubojstvo, Novak piše napeti politički triler, ali i sociološku studiju međimurskog društva koje je ogolio do same njegove srži. Koketirajući s jezikom donosi dosad neviđenu pripovijest o srazu nekoliko kulturnih skupina, a životnošću likova ruši sve stereotipe i predrasude jednoga društva.

Tisuću žarkih sunaca Khaleda Hosseinija

– Ako želite saznati nešto više o ratom pogođenom Afganistanu, političku i vjersku pozadinu te razloge iza desetljeća ubijanja u toj zemlji – pročitajte bilo koju drugu knjigu. Jer Tisuću žarkih sunaca nije takva knjiga. No, ako želite da vam knjiga iščupa srce i gleda ga kako podrhtava na danjem svjetlu – pročitajte ovu. –

Riječima kojima započinje jedna od recenzija popularnog romana još popularnijeg afganistanskog autora svesrdno se pridružujemo. Jednostavnošću i dirljivošću, kroz priču o okrutnosti običaja jednog naroda i očaju koji ta okrutnost izaziva, Hosseini čitatelja vodi na najtužnija mjesta na zemlji. Kao protutežu boli i očaju, književnik priča priču o ljubavi kao jedinoj nadi, a lakim ulaskom u ženski um ogoljuje ono najranjivije u čovjeku – težnju za slobodom.

Frida ili o boli Slavenke Drakulić

– At the end of the day, we can endure much more than we think we can. – Frida Kahlo

Riječi i biografiju poznate meksičke slikarice bolje je od ikoga dotad shvatila Slavenka Drakulić koja na nešto više od 150 stranica ponire u svijet ljubavi i svijet boli kontroverzne Fride Kahlo. Meksička slikarica koja je preživjela 32 operacije – u mladosti joj je utrobu probola čelična šipka, noga joj je bila potpuno smrskana, a kralježnica zauvijek uništena – unatoč boli, stalnoj i nesavladivoj, živjela je intenzivno i ispunjeno. Bila je u vezi s nekima od najglasovitijih ljudi svog doba i naslikala je slike koje su je pretvorile u ikonu 20. stoljeća. Čitajući roman sve uspone i padove proživljavamo skupa s njom bezobrazno ponirući u njezinu intimu i usamljenost.

FOTO: Flickr

Nekoliko ptica i jedno nebo Mire Gavrana

Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987. godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece. Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu. Priča je to o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri te izborima koji mijenjaju život koja se čita u jednom dahu i tjera vas da razmislite o vlastitim izborima i odlukama.

Kokoschkina lutka Afonsa Cruza

Za slikara Oskara Kokoschku čuli su gotovo svi, kao i za njegovu ljubav prema Almi Mahler. Za priču o lutki koju je dao izraditi prema vlastitom opisu voljene žene, ipak, zna malo tko. Cruz je posegnuo za tom živopisnom ljubavnom pričom i, provukavši je kao lajtmotiv svojega romana, opisao živote brojnih ljudi koji su preživjeli četiri tone bombi bačenih na Dresden u Drugom svjetskom ratu. Kokoschkina lutka priča je o prijateljstvu i priča o umjetnosti, a njezine će vas neobičnost i napetost pri prvom susretu bespovratno uvući u koloplet ljudskih sudbina o kojima Cruz piše.

Na Drini ćuprija Ive Andrića

Povijesni roman Ive Andrića nagrađen Nobelovom nagradom za književnost jedan je od onih kojima se uvijek vraćamo i koje uvijek iznova iščitavamo. Višegradski je most, koji je svakodnevno promatrao tijekom školovanja, postao jedna od Andrićevih opsesivnih tema, a s njim u vezu dovodi priču i pripovijedanje. Napisavši kroniku o mostu i preletjevši u romanu kroz stoljeća, Andrić nas uči da je život neshvatljivo čudo jer se neprestano troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto kao na Drini ćuprija. Možda mu se zato stalno i vraćamo i možda ga zato stalno iznova čitamo.

Višegradski most na Drini, FOTO: Flickr

Povijest ljubavi Nicole Krauss

Leo Gursky pokušava dokazati da je još živ kuckajući po radijatoru svake večeri kako bi ga susjedi čuli ili pak namjerno izazivajući pozornost kupaca u Starbucksu. Ipak, njegov život nije uvijek bio ovakav. Prije šezdeset godina, u poljskom selu gdje je rođen, Leo se zaljubio i napisao knjigu. Njegova je knjiga, premda on sam to ne zna, prešla oceane i generacije te promijenila živote. U ovoj paleontologiji ljubavi, kako ju je nazvao Dragan Jurak, Nicole Krauss skupila je komadiće ljubavnih priča razasutih po svijetu i opisala kako ljubav i književnost mijenjaju živote. Njezini će likovi i nadahnute rečenice ostati s vama dugo nakon što zaklopite i posljednju stranicu knjige.

FOTO: FLICKR