„Gospodine Watson, dođite ovdje, želim vas vidjeti”
S obzirom na to da danas obilježavamo 142. godišnjicu prvog telefonskog poziva, prisjetimo se kako je uopće došlo do jednog od najcjenjenijih izuma u povijesti.
S obzirom na to da danas obilježavamo 142. godišnjicu prvog telefonskog poziva, prisjetimo se kako je uopće došlo do jednog od najcjenjenijih izuma u povijesti.
Sedamdesete su godine 19. stoljeća. Glavni likovi: Elisha Gray i Alexander Graham Bell. Nijedan od njih ne zna što drugi radi, a oboje su došli do istoga – uređaja za prijenos govora električnim putem. Uređaj Elisha Graya nastao je od harmonijskog telegrafa, prijenosnika i prijemnika, dok je istovremeno Bell u obzir uzimao prijenos govora preko istog telegrafa da bi u ljeto 1874. godine začeo prijemnik nalik Grayevom. Ipak, kako Bell nije imao odašiljač, uređaj nikada nije bio dovršen. Slijedeći neke ranije eksperimente, došao je do toga da ako su dva opnasta prijemnika spojena električnim putem, zvučni val može učiniti da drugi prijemnik zavibrira.
No prije nego prijeđemo na ono bitno, valja spomenuti kako je Bell, uz podučavanje, počeo istraživati metode prijenosa nekoliko telegrafskih poruka istovremeno preko jedne jedine žice. Također, 1868. Joseph Stearns izumio je dupleks – sustav koji je prenosio dvije poruke istovremeno preko jedne žice, a Western Union Telegraph Company otkupili su prava na Stearnsov dupleks i zaposlili izumitelja Thomasa Edisona kako bi osmislio višestruke metode prijenosa. Protekom je vremena Edison došao do kvadripleksa – sustava za odašiljanje četiriju istovremenih telegrafskih poruka preko jedne žice, što je pak tražilo izum kojim bi se moglo poslati više od četiri poruke.
U suradnji s mladim mehaničarom Thomasom Augustusom Watsonom svoj je uređaj Bell sastavio u lipnju 1875. godine, a testirao 3. lipnja iste godine Iako nikakve razumljive riječi nisu prenesene, ipak su se čuli neki zvukovi nalik govoru. Bell je podnio patent za svoju metodu prijenosa zvuka 14. veljače 1876, samo nekoliko sati prije Grayja koji je zatim podnio nalog za suspendiranje koncepta telefonskog prijenosnika i prijemnika. Unatoč tome, Bellov je patent ipak pobijedio te je 7. ožujka 1876. nagrađen uz riječi kako je to jedan od najcjenjenijih izuma u povijesti.
Tri dana nakon toga, na današnji dan, 10. ožujka 1876. godine, obavljen je prvi telefonski poziv kojim je Bell pozvao svog asistenta riječima:
Mr. Watson – come here – I want to see you –
Tijekom sljedećih je nekoliko mjeseci Bell nastavio usavršavati svoj izum kako bi bio prikladan za javnu izložbu. U lipnju je demonstrirao svoj telefon sucima Philadelphia Centennial Exhibitiona. U kolovozu iste godine našao se na kraju prvog jednosmjernog udaljenog poziva iz Brantforda u obližnji Paris (Ontario) preko telegrafske žice. Već u svibnju 1877. godine došlo je do instalacije telefona u uredima E. T. Holmes kompanije za protuprovalne alarme, a u srpnju iste godine Gardiner Hubbard organizirao je grupu koja je utemeljila Bell Telephone Company s ciljem komercijalizacije Bellovog telefona. Funkciju je savjetnika Bell obnašao dok početkom 1880-ih godina nije izgubio zanimanje za telefone. Iako ga je njegov izum obogatio, prodao je većinu svojih zaliha dionica kompaniji te nije ostvario profit kakav je mogao ostvariti.
Francuska mu je vlada 1880. dodijelila nagradu Volta, a isti je novac iskoristio za osnivanje svog Volta laboratorija – institucije posvećene proučavanju gluhoće i poboljšanju života gluhih osoba. Također, posvetio se poboljšavanju fonografa – uređaja koji je izumio Edison koji se, jednako kao i Bell, okrenuo nekim drugim interesima.
