Amerikanac u Londonu – transatlantska priča o Henryju Jamesu
Iako manje poznat od svojih suvremenika, Henry James zauzima veoma važno mjesto u britanskoj i američkoj književnosti. Rođeni Amerikanac, naturalizirani Britanac, James se u djelima bavi upravo dodirima ovih dvaju kultura.
Iako manje poznat od svojih suvremenika, Henry James zauzima veoma važno mjesto u britanskoj i američkoj književnosti. Rođeni Amerikanac, naturalizirani Britanac, James se u djelima bavi upravo dodirima ovih dvaju kultura.
Henry James jedan je od najznačajnijih britanskih književnika na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Ipak, James nije rođen u Engleskoj, već u Americi, 15. travnja 1843, što ga svrstava među britanske velikane 20. stoljeća koji su rođeni u drugim državama poput Josepha Conrada koji je rođen u Ukrajini, Rudyarda Kiplinga rođenog u Indiji i Irca Georgea Bernarda Shawa. Školovao se u Europi i Americi, europska ga je kultura iznimno privlačila, no istraživao ju je iz perspektive svojeg sofisticiranog njujorškog pedigrea. Postao je britanski državljanin 1915, a umro je 28. veljače 1916.
James je stvarao krajem viktorijanskog doba. Drugim riječima, nakon gotovo pola 19. stoljeća posvećenog obimnim realističkim romanima, James dolazi kao predstavnik drugačijeg sentimenta. Za njega su dugi, three-decker viktorijanski romani „mlitava, vrećasta čudovišta“ pa se kombinacijom esteticizma i kompleksnih prikaza svijesti likova u svojim djelima približava dekadentistima poput Oscara Wildea ili Charlesa Algernona Swinburnea, inače poznatog po pjesmama o homoseksualnosti i mazohizmu koje su šokirale strogo viktorijansko društvo. Naravno, s obzirom na njegovo podrijetlo, romani ovog autora zaokupljeni su razlikama između europske i američke kulture. Glavna tema mnogih njegovih djela jesu nevinost i raskoš Novog svijeta i njihov sukob s pokvarenošću i mudrošću Starog.
Henry James: What Maisie Knew, FOTO: Flickr
U svojim ranim djelima Amerikanci, Daisy Miller i Portret dame istražuje razlike između europskog i američkog visokog društva. Glavna je perspektiva dana liku u kojem se sukobljavaju nevinost i iskustvo, a po formi su bildungsromani jer prate sazrijevanje i odrastanje likova, pritom pokazujući zavidnu dubinu u razumijevanju psihologije ženskih likova. U romanu Što Maisie zna radnja se pripovijeda gotovo u potpunosti iz dječje perspektive, onako kako ju razumijeva šestogodišnja Maisie koja je, kada joj se roditelji razvedu, prisiljena živjeti naizmjence s oboje.
U kasnijim djelima Krila golubice i Poslanici, Jamesov stil još je suptilniji kako bi prikazao kompleksnost misli i osjećaja u struji svijesti protagonista koji su, svaki na svoj način, autsajderi u društvu. Poznat je po svojim vješto satkanim dugim rečenicama kojima se rado služio čak i u razgovorima. Također, u svojim je djelima često zaokupljen položajem i važnošću umjetnosti, a veoma je popularna i njegova priča o duhovima Okretaj zavrtnja.
