Francuska filozofkinja Julija Kristeva otvara Filozofski teatar na Noć kazališta
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 15. studenog javnosti će predstaviti novi projekt - Filozofski teatar!
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 15. studenog javnosti će predstaviti novi projekt - Filozofski teatar!
U Noći kazališta, 15. studenoga, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu predstavit će javnosti novi projekt Filozofski teatar kojeg će voditi Srećko Horvat, jedan od vodećih hrvatskih filozofa mlađe generacije. Prva gošća Filozofskog teatra je Julija Kristeva, vodeća francuska filozofkinja.
Radi se o jednoj od najpoznatnijih filozofkinja i feministica današnjice, uglednoj francusko-bugarskoj intelektualki Juliji Kristevi. Uz razgovor o njenom radu, psihoanalizi, ljubavi i melankoliji, glumica Alma Prica prvi će put pred hrvatskom publikom izvesti dramski tekst iz njezine posljednje knjige o sv. Terezi. Taj je tekst svoju praizvedbu imao ove godine u pariškom teatru Odéon u izvedbi oscarovke Isabelle Huppert.
Julija Kristeva rođena je u Bugarskoj, a od sredine šezdesetih živi u Francuskoj. Uz Rolanda Barthesa i Jacquesa Lacana, smatra se jednom od vodećih figura francuskog poststrukturalizma. Napisala je niz zapaženih studija iz područja psihoanalize i feminističke teorije, kao i romane. Prva je dobitnica ugledne Holbergove nagrade, koju dodjeluje norveška vlada kao svojevrsnu Nobelovu nagradu za humanističke nauke.
U subotu, 15. studenoga, na šestu Noć kazališta, upravo s Julijom Kristevom počinje dugo očekivani ciklus Filozofskog teatra kojemu je, po najavi intendantice HNK u Zagrebu Dubravke Vrgoč, cilj prije svega privući mlađu publiku, a ujedno i otvoriti Hrvatsko narodno kazalište javnim debatama i kritičkom promišljanju današnjice.
Objašnjavajući vezu između filozofije i kazališta, Srećko Horvat, urednik i voditelj Filozofskog teatra, kaže da je: “...veza između filozofije i kazališta uvijek bila jača od veze između filozofije i bilo kojeg drugog medija. Najpoznatija i najutjecajnija Sartreova djela nedvojbeno su njegove drame, kao što je i Brecht promišljanju radikalne politike pristupio upravo kroz kazalište. Mnogi su filozofi, uključujući Aristotela, Hegela i Nietzschea, pisali o kazalištu, a mnogi među njima, poput Machiavellija, Voltairea ili Susan Sontag, pisali su i vlastite drame. Sontag je i režirala u Sarajevu pod opsadom.”
Uz godišnje premijere predstava koje za HNK u Zagrebu već pišu vodeći suvremeni filozofi poput Slavoja Žižeka i Tariqa Alija, u sklopu Filozofskog teatra jedanput na mjesec održavat će se debate o kazalištu i društvu, vraćajući filozofiju u kazalište i kazalište filozofiji.
Međutim, cilj Filozofskog teatra, napominje Srećko Horvat, nije baviti se isključivo kazalištem ili filozofijom, nego prije svega reafirmirati kazalište kao “javni prostor" i središnje kazalište u državi pretvoriti u središnje mjesto javne rasprave i promišljanja, čime bi doista postalo i narodno i središnje.
