Drugi ovogodišnji gost Filozofskog teatra revolucionarna je kazališna zvijezda
Teme o kojima će Srećko Horvat i Milo Rau razgovarati u Filozofskom teatru je angažirana umjetnost i budućnost kazališta, stanje u svijetu danas kao i mogućnost otpora.
Teme o kojima će Srećko Horvat i Milo Rau razgovarati u Filozofskom teatru je angažirana umjetnost i budućnost kazališta, stanje u svijetu danas kao i mogućnost otpora.
Jedan od najkontroverznijih i najtraženijih kazališnih redatelja današnjice, slavni švicarski kazališni i filmski redatelj Milo Rau gost je drugog ovogodišnjeg Filozofskog teatra zagrebačkog HNK koji će se održati u nedjelju 20. veljače u 20 sati.
Nakon što je filozof Slavoj Žižek rasprodao gledalište Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te ostvario rekordan broj live streamova, Milo Rau, kojeg nazivaju novom revolucionarnom kazališnom zvijezdom, drugi je gost Srećka Horvata.
Teme o kojima će razgovarati u Filozofskom teatru je angažirana umjetnost i budućnost kazališta, stanje u svijetu danas kao i mogućnost otpora. Dotaknut će se i nekih recentnijih projekata koje je Rau izveo poput Novog evanđelja koje postavlja pitanje što bi Isus propovijedao u 21. stoljeću i tko bi mu bili učenici, kao i Škole otpora koju je Rau pokrenuo tijekom pandemije.
U sklopu Festivala svjetskog kazališta u rujnu 2021. godine zagrebačka je publika imala priliku vidjeti Rauovu potresnu predstavu Obitelj NT Gent koja je rekonstruirala tajanstveni i tragičan slučaj obitelji Demeester.
Novinar, esejist i predavač Milo Rau studirao je sociologiju, njemački jezik i romanistiku u Parizu, Zürichu i Berlinu; profesori su mu, među ostalima, bili Tzvetan Todorov i Pierre Bourdieu. Godine 2007. Rau je osnovao kazališnu i filmsku kuću pod nazivom Institute of Political Murder / Institut političkog umorstva (IIPM), koju od tada vodi kao umjetnički ravnatelj. Međunarodnu slavu stekao je svojim re-kreacijama: studijama slika, govora i društvenih odnosa putem detaljnih imitacija u obliku kazališnih scena. Kako počiniti genocid (Hate Radio/ Radio mržnje), kako podići revoluciju (The Last Days of the Ceausescus/Posljednji dani Ceausescua) ili kako raspiriti ksenofobiju (Breivik Statement/Breivikova izjava). U svojim djelima postavlja pitanja kako televizija, populizam i pop glazba utječe i oblikuje nas? Kako se takva apstraktna retorika može prikazati na sceni i kako je onda mi razumijevamo, i kakav je njezin učinak na nas, publiku?
Njegove produkcije, kampanje i filmovi (Montana, City of Change/ Grad promjena, The Moscow Trials/ Moskovska suđenja, The Zürich Trials/Ziriška suđenja, The Civile Wars /Građanski ratovi, The Dark Ages /Mračne godine, The Congo Tribunal /Sud u Kongu) bili su pozvani na najvažnije nacionalne i međunarodne festivale, kao što su Festival u Avignonu, Berliner Theatertreffen i Kunstfestival u Bruxellesu.
