Dojmovi s premijere „Titona”: Pazi što želiš, moglo bi se i ostvariti!
Predstava „Titon” oduševila je zagrebački Centar za kulturu Trešnjevka. Tijekom izvedbe predstave nije nedostajalo smijeha, zabave, ozbiljnih trenutaka ni aplauza.
Predstava „Titon” oduševila je zagrebački Centar za kulturu Trešnjevka. Tijekom izvedbe predstave nije nedostajalo smijeha, zabave, ozbiljnih trenutaka ni aplauza.
Teatar Erato u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka u nedjelju, 16. prosinca 2018. godine, donio je premijernu izvedbu predstave pod nazivom Titon, čija se tematika bazira na grčkoj mitologiji. U središtu je radnje božica zore Eja te njezin izabranik, smrtnik Titon i njihova ljubavna priča kao o dvama nesretnim ljubavnicima.
Ljubavna veza koja se rađa između smrtnika Titona i božice Eje (poznata kao Eoja ili Ružoprsta) bazirana je na poznatomu mitu. Božica Ružoprsta zaljubljuje se u smrtnika te traži od vrhovnoga boga Zeusa vječni život za Titona. Tijekom izražavanja želje Eja zaboravlja tražiti i vječnu mladost za svojega ljubavnika, pa Titon stari, ali živi vječno.
Ideju i tekst potpisuje Vlatka Vorkapić, no tekst je nastao na osnovi glumačkih improvizacija. Svaki pojedini glumac unio je svoj doprinos u ovu predstavu stvarajući likove na njima svojstven način. Marko Braić odlučio je prikazati mladog Titona kao stereotipnog i površnog Insta boya koji je sposoban izražavati se samo i isključivo pomoću hashtagova. Stariji Titon vrlo je vjerodostojno prikazan jer se i Vladimir Posavec-Tušek bori s jednakim problemima početka starenja te pomirenjem s činjenicom da više nije mladić. Mladi Titon pojavljuje se kao sjetna uspomena na sve ono što više nije sposoban stariji Titon. Najstariji Titon vrlo se dobro snašao u svojoj ulozi, iznimno brbljavi Žarko Potočnjak prikazao je tipičnu svakodnevicu s kojom se susreću osobe starije dobi prikazujući pojam vječnog života potpuno drugačije no što smo očekivali.
Predstava odiše poslovicom Pazi što želiš, moglo bi se i ostvariti! tjerajući Eoju da živi svoju nesretnu sudbinu kao posljedicu nedovoljno jasno izražene želje te ju upravo to čini najtužnijim likom. Judita Franković Brdar iznimno je dobro utjelovila drugorazrednu božicu kojom vladaju emocije, no to svejedno ne opravdava činjenicu da ju drugi bogovi zanemaruju. Naime, božica zore jest ona koja donosi novi dan i bez nje ga ne bi ni bilo, no drugi bogovi pojavu zore ne smatraju presudnom. Dapače, smatraju da njezina sposobnost nije od krucijalne važnosti i stoga ju ne poštuju. Zanemarenost Eoje utjelovljuje sva zanimanja koja se danas podcjenjuju i uzimaju zdravo za gotovo – zanimanja poput čistača, smetlara, vratara i slično.
Uopće ne začuđuje što se za premijeru tražila ulaznica više.
