Profesor u BiH prima oko 888 eura, zaposlenik sa srednjom školom preko 1300. Provjerili smo kako je u Hrvatskoj

Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture Unsko-sanske županije najavio je štrajk upozorenja za 1. rujna. Među razlozima navode položaj zaposlenih u obrazovanju u odnosu na druge dijelove javnog sektora, kao i otvorena pitanja oko pedagoških standarda i radnih prava.

Posebnu pozornost privukli su podaci koje je iznio član sindikalnog pregovaračkog tima Asmir Piralić.

Prema njegovim navodima, srednjoškolski profesor sa sedmim stupnjem stručne spreme, bez napredovanja, uz tamošnju osnovicu od 423,50 konvertibilnih maraka, ima plaću od 1.736,35 KM, što je otprilike 888 eura.

Istodobno je, pozivajući se na Registar zaposlenih u javnom sektoru, naveo primjer zaposlenika zavoda za zdravstveno osiguranje s četvrtim stupnjem stručne spreme čija plaća iznosi 2.575,01 KM, odnosno približno 1.317 eura. To je gotovo 430 eura više od iznosa navedenog za profesora.

Sindikalisti upravo takve razlike koriste kao argument da obrazovanje nije dovoljno vrednovano unutar tamošnjeg javnog sektora.
 

A kako stvari stoje u Hrvatskoj?

Izravno uspoređivati dvije države nije jednostavno jer se razlikuju sustavi obračuna plaća, porezi, dodaci, radni staž i troškovi života. Uz to, primjer iz BiH odnosi se na konkretna radna mjesta koja je izdvojio sindikat, dok za Hrvatsku imamo službene prosjeke po djelatnostima.

Ipak, podaci Državnog zavoda za statistiku daju dobar okvir za usporedbu.

U lipnju 2026. prosječna neto plaća zaposlenih u srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj iznosila je 1.626 eura.

Za usporedbu, prosječna neto plaća zaposlenih u djelatnosti koja obuhvaća sustav obveznog socijalnog osiguranja, odnosno javne institucije poput zavoda koji se bave zdravstvenim i drugim oblicima obveznog osiguranja, iznosila je 1.532 eura.

Na razini tih prosjeka Hrvatska, dakle, ne pokazuje odnos kakav su izdvojili sindikalisti u BiH. Prosječna plaća u srednjoškolskom obrazovanju bila je oko 94 eura viša.

Pritom treba imati na umu da 1.626 eura nije plaća svakog hrvatskog profesora, nego prosjek zaposlenih u cijeloj djelatnosti srednjoškolskog obrazovanja. Isto vrijedi i za iznos od 1.532 eura u sustavu socijalnog osiguranja. Zbog toga te brojke ne možemo izravno suprotstaviti kao plaće dviju konkretnih osoba, ali mogu pokazati širu razliku između sektora.
 

Koliko u Hrvatskoj iznosi osnovna plaća nastavnika?

Još konkretniju sliku daje hrvatski sustav koeficijenata za obračun plaća u javnim službama.

Prema važećoj Uredbi, radno mjesto nastavnika ima koeficijent 2,01. Nastavnik mentor ima koeficijent 2,17, a nastavnik savjetnik 2,38.

Osnovica za zaposlenike u javnim službama od 1. kolovoza do 30. studenoga 2026. iznosi 1.025 eura bruto.

To znači da osnovna bruto plaća nastavnika s koeficijentom 2,01 iznosi 2.060,25 eura, prije dodataka za radni staž i drugih prava koja utječu na konačni iznos plaće.
 

Hrvatski nastavnici iznad prosjeka, ali razlika nije velika

Prosječna neto plaća svih zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u lipnju 2026. iznosila je 1.555 eura, dok je medijalna neto plaća bila 1.345 eura.

Prosjek srednjoškolskog obrazovanja od 1.626 eura tako je bio oko 71 euro viši od ukupnog hrvatskog prosjeka.

To pokazuje da hrvatski obrazovni sektor nije u istoj situaciji kao na primjeru BiH, ali razlika u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću također nije velika.

Riječ je pritom o zanimanju koje zahtijeva visoko obrazovanje, svakodnevni rad s učenicima, pripremu i izvođenje nastave, vrednovanje njihova rada te niz administrativnih i drugih obveza.

Zato slučaj iz BiH otvara pitanje koje je relevantno i s ove strane granice: koliko zapravo društvo financijski vrednuje ljude kojima povjerava obrazovanje novih generacija?