„Čitanje je domoljubni čin i obveza“

U vrijeme kada istraživanja pokazuju da skoro pa i nemamo čitateljske navike, da ne kupujemo knjige i da je knjižarstvo u Hrvatskoj na rubu propasti, dolazi priča o jednom junaku. Priča o maloj nezavisnoj knjižari koja odolijeva vremenu i svim promjenama, o knjižari koja je svojedobno stvarala trendove i ima(la) kulturnu, društvenu i političku važnost, kako u Splitu i Dalmaciji, tako i u ostatku Hrvatske.

Nova knjiga Naklade Ljevak i autorice Nade Topić Knjižara Morpurgo u Splitu (1860. – 1947.) i razvoj kulture čitanja donosi nam priču o samoj knjižari, ali i o kulturnoj povijesti Hrvatske, i to prikazanu kroz rezultate istraživanja. Ova knjiga popunjava veliku prazninu u povijesti hrvatskoga knjižarstva i nakladništva, a svojom bogatom arhivskom građom te jasnim i znanstveno utemeljenim pristupom povijesti kulture čitanja služi kao temelj za ispisivanje cjelokupne povijesti knjižarstva u Hrvatskoj. 

Knjižara Morpurgo

Godine 1860. Vid Morpurgo otvorio je knjižaru pod imenom Libreria Morpurgo succ. Savo, a 1862. godine preimenovana je u Libreria Morpurgo. Knjižara se nalazila u kući Tomašić na današnjem Narodnom trgu, gdje i danas djeluje pod kultnim imenom Knjižara Morpurgo. Morpurgo je 1861. godine pokrenuo i prvu splitsku posudbenu biblioteku (Biblioteca circolante o da nolo), ali projekt nije uspio. Sam Vid Morpurgo sa 14 je godina počeo raditi u skladištu knjiga, dvije godine kasnije odlazi u Italiju gdje radi za razne velike izdavače, sa 18 godina otvara prvu posudbenu biblioteku u Splitu, te dvije godine nakon toga i svoju knjižaru. Poslovni model i uspjeh ove knjižare mogli bi poslužiti kao primjer modernim hrvatskim knjižarama.

– U preporodnom razdoblju knjižara je odražavala političku i kulturnu orijentaciju svog vlasnika čiji su ukus, svjetonazor, obrazovanje i poslovna strategija, između ostalog, oblikovali izdavačku djelatnost knjižare, kao i njenu ukupnu ponudu. –

Preporodne ideje

Od samih početaka svog djelovanja bila je sjedište Narodne stranke u Splitu, a u njoj su se okupljali mladi intelektualci zaneseni preporodnim idejama. Morpurgo je sudjelovao i u pokretanju preporodnih novina Il Nazionale (Narodni list), o kojima se ideja rodila upravo u Splitu. Organizacija sastanaka vezanih uz narodni preporod, tiskanje na hrvatskom jeziku, poticanje čitanja, opismenjavanje građana i slična događanja samo su neke od aktivnosti koje je knjižara Morpurgo provodila i koje su zasigurno utjecale na hrvatski narodni preporod, ali i kulturu čitanja u Hrvatskoj.

Kultura čitanja

Razvoj čitateljske publike i kulture čitanja u Hrvatskoj je započeo kasnije nego u ostatku Europe, ali to nipošto ne znači da je čitateljska groznica bila manja nego u ostatku Europe. Ponuda knjiga na raznim jezicima, raznovrsnost tematike i aktualnost kako bi se zadovoljili različiti čitateljski ukusi također su utjecali na porast broja čitatelja. Najvažniji dio bio je promoviranje čitanja kao domoljubnog čina i domoljubne obveze, što je trebalo utjecati i na stvaranje čitateljskih navika, ali i širenje preporodnih ideja.

– Potrebno je vratiti se u prošlost i uvidjeti pravu ulogu knjižara u razvoju kulture čitanja te iznaći nove strategije koje će revitalizirati knjižarsku djelatnost. Na temelju takvog promišljanja bit ćemo korak bliže i povijesti hrvatskog knjižarstva koja tek treba biti napisana. –

Preporuka 

Svima koji su zainteresirani za povijest ove knjižare, za kulturu čitanja u Hrvatskoj ili hrvatski narodni preporod toplo preporučujemo ovu knjigu. Priča o poslovnom junaku koji posluje više od 150 godina, stvara kulturne i društvene trendove, zauzima jasne političke stavove i odolijeva svim nedaćama daje nam nadu u vremenu kada se čini da su kultura, čitateljske navike i knjižare na samrti.