„Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”
Postoji niz dobrobiti čitanja za naše mentalno zdravlje, a razvoj emotivne inteligencije i tolerancije samo je jedan od mnogih razloga zbog čega je važno njegovati čitalačke navike.
Postoji niz dobrobiti čitanja za naše mentalno zdravlje, a razvoj emotivne inteligencije i tolerancije samo je jedan od mnogih razloga zbog čega je važno njegovati čitalačke navike.
Svjetski i domaći trendovi pokazuju kako ljudi sve manje čitaju. Iz tog je razloga 2017. godine pokrenut Akcijski plan Nacionalne strategije poticanja čitanja, čija je mjera ostvarena prošle godine proglašenjem Godine čitanja.
Hrvati se ne mogu pohvaliti zavidnim čitalačkim navikama. Prema prošlogodišnjem istraživanju, 45% hrvatskih građana pročitalo je samo jednu knjigu godišnje te većina smatra kako knjige nisu izvor znanja. Kako bi se potakla svijest o važnosti čitanja, na prijedlog Ministarstva kulture i medija, protekla je godina proglašena Godinom čitanja pod sloganom: Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Time je ostvarena mjera Akcijskog plana Nacionalne strategije čitanja čiji je cilj doprinijeti razvoju čitalačke kulture te omogućiti zadovoljstvo i razumijevanje pri čitanju kod hrvatske čitalačke publike.
Postoji niz dobrobiti čitanja za naše mentalno zdravlje, a razvoj emotivne inteligencije i tolerancije samo je jedan od mnogih razloga zbog čega je važno njegovati čitalačke navike. S obzirom na to da je mentalno zdravlje najviše pogođeno uslijed pandemije koronavirusa, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je upravo to i razlog donošenja odluke o proglašenju 2021. godine Godinom čitanja te činjenica da se u takvim kriznim okolnostima čovjek okreće knjizi. Osim vanjskih kriza, postoje i one unutarnje prema kojima je čitanje najveća barijera:
- A tu je i barijera protiv provincijalizacije, rušenje svih kriterija, tako da smo oduševljeni tom idejom i odazvat ćemo se pozivu ministrice i aktivno se uključiti programima koje već razrađujemo. - izjavio je tada Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
Kada govorimo o provedenim programima, uz različite programe Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja vezanih uz knjige i čitanje, treba spomenuti i programe podržane kroz program Čitanjem do uključivog društva, kao i program Rođeni za čitanje koji će se provoditi i ove godine. Cilj navedenih programa bio je ojačavanje svih segmenata knjižnog lanca koji uključuje razne književnike, prevoditelje, izdavače, knjižare, knjižnice te ostale pojedince i udruge koje promiču knjigu i čitanje.
Uz različite programe, provedene su i brojne druge aktivnosti usmjerene prema svim dionicama kulture čitanja. Tako su u protekloj godini organizirana razna književna događanja, dodjele nagrada kao što su Nagrada za najbolju video najavu književnog djela po izboru i Nagrada za najbolju knjižaru te književne manifestacije kao što je Noć knjige koja će i ove godine predstaviti rezultate istraživanja o čitalačkim navikama kod Hrvata – nadajmo se, u nešto većem postotku od prošlogodišnjeg!
