Započelo rekreiranje posla i života za muškarce i žene

U organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske zajednice županija i Spona Codea održana je konferencija pod nazivom Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene. Ujedno je to bio uvod u istoimeni EU-projekt koji će se provoditi sljedeće dvije godine. 

– Značajan dio demografskih izazova s kojima se susreću zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska, vezan je uz nepovoljan položaj žena na tržištu rada, koji svoje uporište nalazi u rodnim stereotipima. Žene imaju lošiju kvalitetu života te manji stupanj usklađenja privatnog i poslovnog života. Kako bi se problem riješio, potrebno je raditi na promjeni društvenih normi, očekivanja od spolnih uloga muškaraca i žena te uvođenju mjera koje izjednačavaju roditeljsku odgovornost kao što je npr. podjela roditeljskog dopusta. – navode organizatori.

Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, na konferenciji je istaknula:

– Balansirano korištenje roditeljskog dopusta između oba roditelja doprinijelo bi podjeli odgovornosti i ujednačenim mogućnostima zapošljavanja te razvoja karijere za žene i muškarce. 

Diana K. Dešković, direktorica tvrtke Spona Code, naglasila je: 

– Zakonsko rješenje je nužno, ali ne i dovoljno jer je paralelno nužna i promjena organizacijske kulture i kulture društva čime ćemo se baviti kroz provedbu ovog projekta.

Na to se nadovezao predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk:

– Mnogi poslodavci trudnoću i roditeljstvo još uvijek doživljavaju kao teret za svoje poslovanje. Da bi se to promijenilo, radit ćemo na terenu kako bismo informirali i senzibilizirali sve uključene. Moramo naći dugoročno održivo rješenje koje omogućava nesmetano odvijanje radnih procesa, značajno će nam pomoći istraživanje koje ćemo u okviru projekta provesti u četirima županijama.

Činjenice da podržavajući ekosustav ravnoteže privatnog i poslovnog života nije relevantan samo za pojedince, već je važan i kao rješenje za demografske izazove, dotaknula se potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, koja je izjavila kako i žene i muškarci moraju imati mogućnost brinuti za obitelj te razvijati se u odabranoj profesiji bez straha od diskriminacije.

– Pružanje više šansi ljudima da se integriraju na tržište rada pomoći će nam u rješavanju izazova smanjivanja radne dobi stanovništva, a time i dugoročno podržati održivi rast i produktivnost. – poručila je.

U sklopu konferencije održana je i panel-diskusija Zaposleni roditelji – kako ih efikasno podržati? Sudjelovali su Marina Mesarić Radojčin iz PBZ-a, Vladimira Senčar Perkov iz Ine, Ivan Skender iz A1 i, kao predstavnica akademske zajednice, profesorica socijalne psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu Željka Kamenov .

Kompanije su istaknule niz dosadašnjih dobrih praksi među kojima izdvajamo fleksibilne oblike rada (FORa) u Ini, koji su uvedeni još 2016. godine, te wellbeing platformu beneFIT. Oboje se pokazalo izuzetno dobrom poslovnom odlukom.

– Zaposleni su izuzetno zadovoljni, njih 99 % smatra da im FORa omogućava održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, stopa kratkotrajnih bolovanja smanjila se za 36 %, a prekovremeni rad zaposlenih koji ne rade u smjena smanjio se 67 %. Smanjio se i broj dobrovoljnih odlazaka iz kompanije za 30 %. – istaknula je Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ljudskih resursa Ine.

Unutar PBZ-a jednakost prilika omogućavaju transparentni kriteriji radne uspješnosti i kontinuirana edukacija na svim razinama.

– Ravnoteža privatnog i poslovnog života već je dugo visoko na listi prioriteta zaposlenih u A1. Našim zaposlenima uz Flexericu koja omogućuje fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada, nudimo i  plaćeno čuvanje djece tijekom zimskih i ljetnih praznika kroz projekt Leteće dadilje. – kaže Ivan Skender.
 

Zaključak je rasprave da ne postoji jedinstveno rješenje za sve, već poslodavci moraju osluškivati potrebe svojih zaposlenih kako bi ih se moglo efikasno podržati.

– Uz to, potrebno je raditi na smanjenju stereotipa kroz edukaciju i tzv. afirmativne akcije, odnosno primjere uspješnih poslovnih žena i posvećenih očeva kao dobre primjere drugima. – istaknula je  prof. dr. sc. Željka Kamenov.

Na tome će se, navode organizatori, raditi i kroz projekt Re-kreiraj posao i život za žene i muškarce, koji za ciljeve ima i smanjenje nesvjesne pristranosti, poboljšanje informiranosti zaposlenih majki i očeva o zakonskim mogućnostima roditeljskog dopusta.

– U okviru projekta će se s ciljem što boljeg uvida u izazove mladih roditelja i pronalaženje rješenja provesti dva istraživanja. Jedno s ciljem dobivanja boljeg uvida u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, koje će se provoditi u četirima županijama: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj. Cilj je drugog istraživanja naziva Roditeljstvo i karijera dobiti bolji uvid u postojeće izazove usklađenja roditeljske i radne uloge zaposlenih muškaraca i žena. Rezultati istraživanja poslužit će za facilitiranje diskusije te osvještavanje i traženje rješenja na lokalnoj i nacionalnoj razini. U okviru projekta organizirat će se i javna događanja u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu te provesti MAMFORCE audit u 20 organizacija te provesti edukacije za poslodavce i zaposlenike.

Uz pomoć MAMFORCE metode, koja facilitira promjenu organizacijske kulture u smjeru uključivog i rodno balansiranog radnog okruženja, u tvrtkama će se identificirati postojeće pristranosti, uvesti organizacijske promjene i prakse koje omogućuju ravnotežu između privatnog i poslovnog života zaposlenih. Pozitivni pomaci i najbolje prakse dobit će priznanje u obliku MAMFORCE standarda kao znaka kvalitete za organizacije prijatelje obitelji i žena. – pojašnjavaju.

Na kraju konferencije upućen je javni poziv kompanijama za uključenje u MAMFORCE audit o čemu više informacija mogu naći na web-stranici Mamforce.hr, gdje će se nalaziti i sve informacije o projektu.

Provedbu projekta sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship / Prava, Jednakost, Građanstvo). Koordinator projekta jest Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code. Vrijednost projekta iznos 324 518,06 EUR, od čega Europska komisija sudjeluje s 241 675,13 EUR.