Pregled zaposlenosti studenata: gdje se najčešće zapošljavaju i s kojih hrvatskih visokih učilišta dolazi najviše zaposlenih?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je publikaciju „Rezultati petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica (2023.): Rad tijekom studija, mobilnost i plaće diplomiranih“. Nakon što smo u prethodnom članku predstavili rezultate za studente diplomskog studija, u ovom ćemo se članku pozabaviti sa studentima-radnicima. 

Rezultati istraživanja pokazali su kako mnogi diplomirani studenti prvi posao na kojem rade nakon diplome počinju raditi tijekom studija pa i prije nego su studij upisali. Među generacijom diplomiranom 2022. godine pokazalo se kako je to slučaj s 28,9 posto sudionika. No, ovom studijom utvrđeno je kako je svaki osmi diplomirani student/ica bio zaposlen i prije studija, studirao uz rad te je ostao raditi na istom poslu barem do kraja studija. Kada se to preračuna na populaciju od 30.875 diplomiranih studenata 2022. godine, to bi značilo da je više od 3.000 osoba završilo neku razinu studija, a da je pri tome cijelo vrijeme radilo na istom radnom mjestu na kojem su bili zaposleni i prije upisa. 

Studenti-radnici bitno su zastupljeniji među osobama koje su završile stručne studije, naročito diplomske, gdje više od četvrtinu diploma stječu upravo takvi studenti, dok je ta pojava rijetka među onima koji su završili prijediplomski ili integrirani sveučilišni studij. Takve studije malo tko upisuje zaposlen i radi kroz čitav studij. Zastupljenost radnika-studenata bitno je veća na razini diplomskog studija (kako stručnog, tako i sveučilišnog) gdje je svaki osmi diplomirani student radio kroz čitav svoj studij.

Radnici-studenti izuzetno su zastupljeni u biomedicini i zdravstvu te interdisciplinarnim znanostima, a izuzetno rijetko u prirodnim, biotehničkim i humanističkim znanostima. Promatraju li se polja iz kojih je u istraživanju sudjelovalo više od 50 diplomanata, najveći je udio radnika-studenata diplomirao u temeljnim tehničkim znanostima (32 posto) te u zdravstvu – isključivo u kliničkim medicinskim znanostima (30 posto). Zatim slijede pravo (20 posto), ekonomija (18 posto), obrazovne znanosti (18 posto), grafička tehnologija (17 posto), tehnologija prometa (14 posto) te informacijske i komunikacijske znanosti (13 posto). 

Vrlo je mala zastupljenost radnika-studenata među sudionicima istraživanja sa Sveučilišta u Zagrebu, a velika na Sveučilištu Sjever, javnim veleučilištima te naročito na privatnim visokim učilištima gdje više od trećine diplomiranih (većinom stručnih studija) čine studenti-radnici.

Gotovo polovica diplomiranih koji su upisali studij kao izvanredni studenti već su tada bili zaposleni. Udio radnika-studenata među diplomiranima koji su bili redoviti studenti izuzetno je nizak, u pitanju je tek svaki četrdeseti redoviti student (2,5 posto), iz čega se može zaključiti da se radi o više stotina osoba u generaciji koje su upisale studij kao redoviti studenti, no u nekom su obliku radile kroz čitavo trajanje studija te su uspješno diplomirale.

Zastupljenost studenata-radnika bitno je veća među diplomiranima manje povoljnog socioekonomskog obiteljskog zaleđa, slabijeg školskog uspjeha i strukovnog srednjeg obrazovanja.

Studente koji su studirali uz rad karakterizira gotovo potpuna zaposlenost više od godine dana nakon diplome. Studij uz rad koncentriran je u područjima i vrstama studija gdje se diplomirani studenti inače suočavaju s većim poteškoćama u zapošljavanju. Poslovi radnika-studenata nakon diplome puno su češće kroz ugovor na neodređeno i iznadprosječno plaćeni, posebno uspoređuju li se s ostalim diplomiranima sličnih studija. Radnici-studenti nakon studija ne rade češće u struci od drugih diplomiranih. Također, utvrđeno je i nešto niže zadovoljstvo poslom ove skupine.