Kurikularna reforma
Umjesto devetogodišnje škole previđena cjelodnevna nastava – od 8 do 17 sati!
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iznijela je argumente zbog kojih bi uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnu školu bilo dobar potez.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iznijela je argumente zbog kojih bi uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnu školu bilo dobar potez.
Koronavirus djelomično je utjecao na još jednu stavku kurikularne reforme – eksperimentalnu primjenu uvođenja cjelodnevne nastave koja bi trajala od 8 ujutro do 17 sati popodne, a riječ je o programu koji je prije nekoliko godina Ministarstvo počelo pripremati u suradnji sa Svjetskom bankom, piše Tportal.
Puna provedba programa trebala bi početi 2023. godine i biti dovršena 2027. godine, tako bi eksperimentalna primjena trebala početi na jesen 2021. i time bismo imali dvije školske godine prilagodbe na novi program. Kako ministrica navodi, Hrvatska je država u EU s najmanjim brojem nastavnih sati zbog čega puno moraju raditi od kuće, plaćati instrukcije i slično. Kao drugi razlog navela je nejednakost u ishodima obrazovanja u Hrvatskoj jer broj obveznih sati nastave izravno korelira s uspjehom učenika na PISA-testovima i bitno utječe na uspjeh posebice učenika iz obitelji slabijega socioekonomskog statusa, prenosi Tportal.
Obavezni dio nastave trajao bi od 8 do 15 sati te bi najveću korist od novog programa imali učenici slabijeg socioekonomskog statusa. Ministrica je kao četiri strateška cilja, zbog kojih bi se trebalo uvesti ovaj program, iznijela poboljšanje obrazovnih postignuća učenika i osiguranje jednakih mogućnosti svim učenicima za cjeloviti razvoj, poboljšanje dobrobiti učenika i njihovih obitelji te povećanje autonomije i odgovornosti škola i osnivača.
Sat bi mogao trajati 60, umjesto 45 minuta
Broj obaveznih sati, navodi ministrica, mogao bi se prije postići produljenjem školskog sata s 45 na 60 minuta, a najbolji rezultati mogu se ostvariti tako da bude obvezno i srednjoškolsko obrazovanje do stjecanja prvog zvanja, odnosno desetogodišnje obvezno obrazovanje.
Puna provedba programa trebala bi početi 2023. godine i biti dovršena 2027. godine, tako bi eksperimentalna primjena trebala početi na jesen 2021. i time bismo imali dvije školske godine prilagodbe na novi program. Kako ministrica navodi, Hrvatska je država u EU s najmanjim brojem nastavnih sati zbog čega puno moraju raditi od kuće, plaćati instrukcije i slično. Kao drugi razlog navela je nejednakost u ishodima obrazovanja u Hrvatskoj jer broj obveznih sati nastave izravno korelira s uspjehom učenika na PISA-testovima i bitno utječe na uspjeh posebice učenika iz obitelji slabijega socioekonomskog statusa, prenosi Tportal.
Obavezni dio nastave trajao bi od 8 do 15 sati te bi najveću korist od novog programa imali učenici slabijeg socioekonomskog statusa. Ministrica je kao četiri strateška cilja, zbog kojih bi se trebalo uvesti ovaj program, iznijela poboljšanje obrazovnih postignuća učenika i osiguranje jednakih mogućnosti svim učenicima za cjeloviti razvoj, poboljšanje dobrobiti učenika i njihovih obitelji te povećanje autonomije i odgovornosti škola i osnivača.
Sat bi mogao trajati 60, umjesto 45 minuta
Broj obaveznih sati, navodi ministrica, mogao bi se prije postići produljenjem školskog sata s 45 na 60 minuta, a najbolji rezultati mogu se ostvariti tako da bude obvezno i srednjoškolsko obrazovanje do stjecanja prvog zvanja, odnosno desetogodišnje obvezno obrazovanje.
OZNAKE: