Modularna nastava mijenja obrazovanje: ukidanje predmeta izaziva otpor nastavnika i sindikata

Sindikati Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja povodom Međunarodnog dana obrazovanja istaknuli su tri ključna problema u znanosti i obrazovanju, a jedan je od njih uvođenje modularne nastave u srednje škole čime bi se neki predmeti u dosadašnjem obliku ukinuli, dakle učenici neće imati predmet Kemija, Biologija i Fizika, već će oni postati moduli.

Strukovni predmeti poput Uvoda u kuharstvo isto više kao takvi neće postojati, već će se sve izvoditi u obliku modula. Predmeti koji ostaju kao takvi su Hrvatski jezik, Matematika, strani jezik, Geografija, Povijest, Vjeronauk i Etika.

 

Nastavnici se ne suprotstavljaju modernizaciji školstva

Na stranicama NSZSSH-a sindikalni povjerenik Alen Tomić rekao je da nastavnici nisu ti koji se suprotstavljaju modernizaciji školstva, nego su oni ti koji su promotori potrebe za osuvremenjivanjem nastavnog sadržaja i metoda podučavanja jer im takav pristup omogućava kreativniji rad i efikasnije postizanje željenih odgojno-obrazovnih ciljeva.

Upozorava da kritičko promišljanje najavljenih promjena nije motivirano protivljenjem ili odupiranjem nego željom za kvalitetnijim osmišljavanjem najavljenih promjena i njihovom realnom, a ne sanjarskom, implementacijom u nastavni proces.

„Resorno Ministarstvo naše istupe smatra neutemeljenim ispadima onih koji brinu isključivo o sebi a ne o nastavnim procesima i kvalitetnom srednjoškolskom obrazovanju učenika. Takav je narativ u začetku pogrešan i kontraproduktivan”, rekao je Tomić.

Iz navedena tri sindikata poručuju da uvođenjem tzv. modularne umjesto razredno-satno-predmetne nastave prijeti nam smanjenje razine znanja iz predmeta važnih za nastavak školovanja, uvođenje posvemašnjeg nereda u organizaciji nastavnog procesa i stvaranje niza problema koji će se odraziti na budući da radno-pravni status nastavnika.

„Promjena metodologije podučavanja i izmjena nastavnog sadržaja osuđeni su na propast ako ne obuhvaćaju unapređenje svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa, a dugoročno gledano, takav će stav narušiti zanimanje za nastavničko zvanje”, rekao je Tomić i dodao „za razliku od kadrovske politike drugih državnih i javnih službi, naša se struka nalazi u poprilično nezavidnom položaju”.

Profesor Ivica Borić predstavlja važan problem koji bi mogao nastati modularnom nastavom kojom se smanjuje broj sati povijesti, geografije i politike i gospodarstva.

„Zamislite hrvatskog turističkog radnika koji ne zna objasniti zašto su Plitvička jezera jedno od najspektakularnijih prirodnih čuda Europe. Ako je suditi prema predloženom strukovnom kurikulumu za stjecanje kvalifikacije turistički tehničar/tehničarka destinacije, upravo bi takva mogla biti budućnost hrvatskog turizma”, rekao je Borić.

Dodaje da je ironično ukidanje geografije u srednjim turističkim školama jer upravo geografsko znanje čini razliku između prosječnog turističkog radnika i onoga koji može pružiti nezaboravno iskustvo gostu. Turizam je neraskidivo povezan s prostorom.

„Uvođenje reformi koje sustavno umanjuju značaj općeg znanja, a posebice geografije, dugoročno će oslabiti konkurentnost hrvatskih radnika”, kaže Borić.

Profesori su suglasni da ako uče mlade ljude da budu samo izvršitelji bez kritičkog razmišljanja i širokog pogleda na svijet, izložit će ih riziku da budu zamjenjivi u svijetu rada koji zahtijeva fleksibilnost, interdisciplinarna znanja i sposobnost prilagodbe.

Borić kaže da na kraju nije pitanje samo geografije nego cjelovitosti obrazovanja i njegove uloge u društvu, a obrazovanje u zemlji gdje 70 posto srednjoškolaca pohađa strukovne smjerove ne smije biti puko pripremanje za posao već je ono ključ formiranja cjelovitih, kompetentnih i odgovornih građana.

„Reforma strukovnog obrazovanja trebala bi težiti stvaranju stručnjaka koji će ne samo raditi nego i razumjeti, čuvati i unapređivati ono što im je povjereno”, zaključuje Borić.

 

Nema više ljetne prakse, nego sve izvode nastavnici

Voditelj stručnog vijeća ekonomske skupine predmeta iz regionalnog dubrovačkog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Nikša Grabovac kaže da učenje temeljeno na radu moguće je provoditi u školi i kod poslodavaca, ali samo u vremenu trajanja modula, odnosno do kraja nastavne godine.

Za primjer je dao turističke i ugostiteljske škole za koje znači da više nema tzv. "ljetne prakse" kad bi učenici bili upućivani kod poslodavaca i mentora u poduzeću i gdje bi u stvarnom poslovnom okruženju učili kroz rad. Reformom je određeno da mentori u poduzeću više u biti nemaju nikakvu ulogu nego se ta praksa izvodi kao nastava koju vodi nastavnik.

To znači da ako bi željeli da učenici imaju učenje temeljeno na radu u ljetnim mjesecima, nastavnici nemaju godišnji odmor nego su u nastavi s učenicima. Istaknuo je da ni jedan ugostiteljski objekt u tom razdoblju neće primiti cijeli ili pola razreda u svoju kuhinju, restoran, recepciju jer su im nastavnici i učenici, posebno nižih razreda, tada samo smetnja i opterećenje.

„Potrebno je uvažiti specifičnosti pojedinih struka jer trenutačna univerzalna metodologija izrade strukovnih kurikuluma to ne uzima u obzir, kao što je vidljivo u ovom primjeru”, rekao je.

Napomenuo je da Ministarstvo i osnivači škola moraju biti spremni na povećane troškove obrazovanja po modelu modularne nastave jer je takva nastava u izvođenju skuplja.

„Činjenica je da učenici strukovnih škola kroz nove kurikule gube dio općeobrazovnih sadržaja, što će neke smjerove učiniti manje atraktivnima za učenike osnovnih škola pri upisima. S druge strane, propisali su se isti kurikuli općeobrazovnih predmeta za sve trogodišnje i sve četverogodišnje programe”, dodao je.

Uz sve navedeno nastavnici će izgubiti i sate, a provedba modularne nastave naići će na velike probleme u školama koje rade u dvjema smjenama.

„Škole koje rade u dvjema smjenama u tome će imati najviše problema i vrlo je vjerojatno da se raspored neće moći organizirati a da nastavnici često rade dvokratno. Naša škola ima tek dva razreda u eksperimentalnoj provedbi i organizacija rasporeda je već izniman izazov”, rekao je Grabovac.