Struka upozorava: modularna nastava nije spremna za uvođenje

5. ožujka 2025. godine, održan je okrugli stol o izazovima uvođenja modularne nastave u srednje škole, koja bi trebala započeti s primjenom u školskoj godini 2025./2026. Ta reforma, koja se smatra jednom od najvećih promjena u obrazovnom sustavu, izazvala je brojne dvojbe i zabrinutosti među strukom.

Na okruglom stolu, predstavnici sindikata, među kojima su bili Sindikat znanosti, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH), naglasili su nepripremljenost sustava i nedostatak konkretnih smjernica za implementaciju reforme. Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić istaknuo je kako nije siguran hoće li reforma uspjeti ispuniti očekivanja tržišta rada, pogotovo s obzirom na složenost i visoke zahtjeve tržišta koje se stalno mijenja.

 

„Jedna je to od najvećih reformi obrazovnog sustava , a oko nje postoje dvojbe hoće li ispuniti očekivanje te tržištu rada dati radnike koji su potrebni, radnike koji će udovoljiti sve zahtjevnijim uvjetima tržišta rada.” – rekao je Stipić.

Zrinko Turalija, predsjednik NSZSŠH-a smatra kako sustav nije spreman za uvođenje modularne nastave u prvim razredima. Štoviše, tvrdi da bi odgoda od godinu dana dala toj reformi mogućnost da se dobro napravi, a da nositelji reforme, a to su zaposlenici u školama, budu zadovoljni.
 

Nedostatak resursa i nejasnoće u provođenju

Svi sugovornici na okruglom stolu složili su se kako trenutačno postoji niz problema koji ometaju uvođenje te reforme. Mario Božurić, nastavnik informatike Elektrotehničke škole u Zagrebu, Maša Kohut, nastavnica njemačkog jezika Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu, i Nenad Pavlinić, ravnatelj Industrijske strojarske škole, svi su ukazali na različite aspekte problema.

Istaknuli su, između ostaloga, pitanje fonda sati i činjenicu da bi moduli mogli postati ekvivalent cjelogodišnjim predmetima. Također, naglasili su kako će se nastava u različitim školama provoditi različito, ovisno o postotcima raspodjele vremena za teoretske i praktične aktivnosti, što će rezultirati učenicima različitih kompetencija unutar istih zanimanja.
 

„Tri kategorije učenja dijele se u određenom postotku. Proces učenja može biti jedan postotak, učenje na radu drugi i samostalni rad učenika treći. Unutar istih zanimanja na kraju ćemo u različitim školama imati različito kompetentne učenike jer svaka škola može pojedinu kategoriju odrediti u postotku u kojem ona sama želi.” – kazao je Božurić.

 

Kompetentnost učenika i društvene implikacije

Tanja Štampar, koordinatorica edukativnih projekata GONG-a, i Dragan Bagić, redoviti profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, postavili su pitanje kako će se učiniti strukovni obrazovni sustav relevantnim za društvo. Bagić je ukazao na problem sužavanja strukovnih škola, ističući kako nedostaje jasna slika o tome gdje se zapošljavaju njihovi učenici i koliko su oni uključeni u društvene i političke procese.

„Protivnik sam filozofije da se strukovne škole sve više sužavaju. Nemamo podatke o tome gdje se zapošljavaju učenici strukovnih škola, koliko ih je u svojim sektorima i obavlja li strukovno obrazovanje temeljnu funkciju.” – istaknuo je Bagić.

Štampar je izrazila zabrinutost zbog toga što bi reforma mogla proizvesti radnike koji nisu dovoljno obrazovani za demokratske procese, što bi moglo dovesti do smanjenja političke pismenosti među mladima.

Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj obrtničkoj komori, također je upozorila na problem neosjetljivosti Ministarstva obrazovanja prema regionalnim specifičnostima Hrvatske, a posebice na nejasnoće u vezi s raspisanim stipendijama koje se odnose na zanimanja koja bi se trebala objediniti u okviru modularne nastave. Naglasila je kako bi gospodarstvo i obrazovni sektor morali biti bolji partneri u ovom procesu, no trenutno to nije slučaj.
 

Paralele s Bolonjskom reformom

Na kraju, Dragan Bagić usporedio je modularnu nastavu s bolonjskom reformom koja je provedena u visokom obrazovanju prije 15 godina. Bagić je upozorio na brzinu i formalizam reforme, naglasivši kako se pristupilo reformi bez dovoljno pripreme, sličnog pristupa koji se primijenio u bolonjskom procesu. S obzirom na iskustva s Bolonjom, Bagić je izrazio zabrinutost da će se posljedice modularne nastave osjećati još dugo, slične onima koje je izazvala reforma visokoškolskog obrazovanja.
 

„Ide se na brzinu, formalno, bez da su svi pripremljeni. Ovo je jako nalik bolonjskom procesu i to je prototip kako se reforme u Hrvatskoj provode.” – rekao je Bagić.