Sve je veći pritisak roditelja na učitelje: „Zašto moramo odgovarati na poruke u 22 sata?”

Učitelji, koji svakodnevno brinu o obrazovanju i razvoju djece, suočavaju se s rastućim izazovima u odnosima s roditeljima. Naime, više od 90 posto učitelja u jednoj školskoj godini susreće se s različitim oblicima pritisaka i neprimjerenog ponašanja roditelja, što je postalo ozbiljan problem. Osim što takvo ponašanje negativno utječe na učitelje, ono stvara i napetosti koje ometaju odgojno-obrazovni proces.

Istraživanje provedeno među učiteljima pokazuje da je zabrinjavajuće visok postotak učitelja koji se susreću s agresivnim ponašanjem roditelja. Dr. sc. Dragica Bagić, sociologinja s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za HRT je izjavila:

„Posebno je zabrinjavajuće da se 30 posto učitelja tijekom školske godine susreće sa agresivnim i nasilničkim ponašanjem roditelja doduše na sreću najčešće verbalnim.“

Takve situacije nisu rijetkost, a učitelji u Hrvatskoj suočavaju se s različitim vrstama pritisaka, uključujući prijetnje prijavama inspekcijama ili nadležnim tijelima. Josip Matković, profesor njemačkog jezika u Osnovnoj školi dr. Viktora Žganca u Zagrebu, opisuje kako izgleda svakodnevni život učitelja suočenog s takvim pritiscima:

„Imam osjećaj da učitelji lako podliježu pritiscima. Zašto moramo odgovoriti roditeljima na poruku koju pošalje u 22 sata? Zašto ne blokiramo na mobitel roditelja koji nas maltretira? Informacije su u školi jedini službeni način komuniciranja s roditeljima.“, kaže Matković, koji ističe da je važno postaviti jasne granice u komunikaciji.

U nekim slučajevima, roditelji čak prijete učiteljima prijavama inspekciji, što često dovodi do toga da se učitelji povuku ili prestanu odgovarati na takve zahtjeve. Matković ističe:

„Čim roditelj zaprijeti da će prijaviti agenciji učitelj se povuče, ne znam zašto.“, dodajući kako se često događa da učitelji, iz straha od prijava, pristanu na neprihvatljive zahtjeve.

Iako ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prepoznaje ozbiljnost problema, tek se nedavno poduzimaju koraci kako bi se smanjio broj anonimnih prijava roditelja. Momir Karin iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih objašnjava:

„Roditelji su skloni sve prijavljivati inspekciji, ali izmjenom zakona o inspekciji smo anonimne prijave isključili, mi smo dužni to sve provjeriti jesu li navodi roditelja istiniti.“

Karin također ističe da bi prva adresa trebala biti škola, te apelira na roditelje da pokažu više povjerenja učiteljima:

„Ja bih zaista zamolio roditelje da imaju više povjerenja, da više komuniciraju, jer ti ljudi koji rade s njihovom djecom i uvijek će se dogoditi neki pojedinačni slučaj, ali malo više komunikacije, malo više povjerenja i bez odvjetnika.“, zaključuje.

S obzirom na situaciju, ravnateljica IV. osnovne škole u Varaždinu, Marijana Boršćak Sudec, naglašava važnost postavljanja jasnih granica u komunikaciji s roditeljima:

„Nastojimo da shvate da i oni imaju radno vrijeme i da i mi imamo vikende.“

Iz svega što su iznijeli učitelji, stručnjaci i ravnatelji, jasno je da je ključ u uspostavljanju zdravih granica između roditelja i učitelja, te u jačanju međusobnog povjerenja i komunikacije. Kako bi se sačuvala kvaliteta odnosa između učitelja i roditelja, važno je uspostaviti jasne granice i obnoviti povjerenje. Jasna pravila komunikacije i međusobno poštovanje ključevi su uspjeha, kako za učitelje, tako i za djecu koja će, na kraju, najviše profitirati od stabilnog i harmoničnog odnosa svih dionika obrazovnog procesa.