Projekt e-Građani: Od utorka do dokumenata preko interneta

U Hrvatskoj za nekoliko dana počinje provođenje projekta e-Građani koji bi trebao omogućiti da svaki osobni dokument možemo jednostavno isprintati s interneta, izbjeći čekanje u besmislenim redovima i plaćanje nepotrebnih pristojbi.

Od ovog projekta trebali bi profitirati građani, koji će moći jednostavnije i brže baratati vlastitim dokumentima, i država, koja bi njime trebala uštedjeti milijune dosad uludo utrošenih kuna.

Projekt je dugo najavljivan i već je odgađan početak njegove primjene zbog problema s financiranjem. U tri godine za njega se planira izdvojiti 24 milijuna kuna, a uštede koje će donijeti trebale bi biti daleko veće. Naime, prema izračunima Ministarstva uprave, država je dosad godišnje trošila 180 milijuna kuna samo za poštanske usluge slanja rješenja koja su se lako mogla poslati elektronskim putem. S druge strane, građani su u redovima proveli tisuće nepotrebnih sati i potrošili milijune za svakakve pristojbe i takse.

Svi koji žele koristiti projekt e-Građani morat će doći u poslovnicu FINA-e i tamo dobiti svoju šifru, a ako posjeduju pametni mobilni telefon, bit će im dodijeljen i token. Pomoću tih šifri, građani će u prvoj fazi projekta moći koristiti tri vrste usluga. Prvi tip usluge uključuje primanje poruka tijela državne uprave, kao što su obavijesti HZZO-a, Porezne uprave ili podsjetnici MUP-a o isteku osobnih dokumenata. Drugi tip usluge su provjere određenih stanja - građani će moći provjeriti koliko novca imaju u mirovinskom stupu ili vidjeti koji im je odabrani liječnik ili stomatolog.

Treći i najvažniji tip usluge omogućit će izdavanje osobnih dokumenata u nekoliko klikova. U početku će biti dostupni samo rodni i vjenčani list, ali uskoro se planira i izdavanje potvrda o prebivalištu, potvrda o nekažnjavanju i drugih dokumenata. U daljnjem razvoju projekta očekuje se i mogućnost promjene liječnika i sličnih usluga.

Uvođenje ovog projekta ne znači potpuno ukidanje šaltera. U Hrvatskoj još uvijek velik broj kućanstava nema pristup internetu, a dobar dio ljudi - osobito starijih - nije informatički pismen.