Profesorica s FFZG-a u Saboru iznijela zabrinjavajuće podatke o psihičkom zdravlju mladih

Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na zajedničkoj je sjednici dvaju saborskih odbora – Odbora za obrazovanje, kulturu i sport te Odbora za obitelj, mlade i sport, iznijela rezultate istraživanja o mentalnom zdravlju djece i mladih tijekom pandemije na temelju istraživanja Covidovih 13. 

Na početku svog izlaganja osvrnula se na psihičko stanje djece i istaknula da je ono ugroženo u cijelom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj u kojoj se još uvijek osjećaju poslijeratne posljedice. No, iako 20 posto djece u svijetu ima psihičke tegobe, tek 20 posto njih prima pomoć. Takva je porazna statistika rezultat toga što, ističe profesorica Jokić-Begić, odrasli ne znaju prepoznati tegobe kod djece. 

Osvrnula se i na različitosti među generacijama. Dok je generacija naših roditelja i baka i djedova odrastala u optimističnom svijetu, djeca danas, objašnjava profesorica, odrastaju u pesimističnom i ciničnom svijetu u kojemu je uspjeh krajnji cilj. Takav svijet, zaključuje, stavlja na djecu preveliki pritisak, što se očituje i u porastu razine stresa kod učenika.

Nakon toga, predstavila je istraživanje koje je provela zajedno s kolegama s Filozofskog fakulteta i Zdravstvenog veleučilišta o psihičkom zdravlju nacije tijekom pandemije. Istaknula je da je njihovo istraživanje jedino u kojem su pitali djecu kako su, a ne njihove roditelje, čime su dobili uvid u psihičko stanje djece. Istraživanje je pokazalo da 65 posto djece i mladih smatra da je njihov život bitno lošiji nego prije pandemije, dok preko 40 posto srednjoškolaca ima ozbiljnih problema sa spavanjem. 

Djeca su istaknula da su proživjela i velike stresne događaja. Najvećem broju djece najstresniji su događaji bili samoizolacija i smrt bliskog člana obitelji. 

Profesorica je posebno istaknula poražavajući podatak da je 40 posto učenika srednjih strukovnih škola u Zagrebu nastavu pratilo na mobitelu. Osim negativnih posljedica na njihovo školovanje, takav će način praćenja nastave, ističe profesorica, imati i dugoročne posljedice na fizičko zdravlje djece – pogoršat će im se vid i držanje. 

Osvrnula se i na studente: 72 posto studenata izrazilo je da su zabrinuti za svoje znanje, a preko 30 posto njih ima izražene indikatore psihičkog stresa. 

Profesorica je zaključila svoje izlaganje porukom da zanemarivanje psihičkog zdravlja vodi do povećane incidencije psihičkih smetnji, do povećanja broja samoubojstava te do većeg ekonomskog tereta. Cijelo izlaganje dostupno je na videu na poveznici.