Potresom koji je promijenio svijet započeo ciklus znanstvenih tribina na Sveučilištu u Dubrovniku
Ove se godine 6. travnja obilježilo 350 godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Toliko je štete nanio gradu da je bio prva tema koja je obilježila ciklus znanstvenih tribina na Sveučilištu.
Ove se godine 6. travnja obilježilo 350 godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Toliko je štete nanio gradu da je bio prva tema koja je obilježila ciklus znanstvenih tribina na Sveučilištu.
Prva znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku održala se 7. listopada u Kampusu, a obuhvatila je predavanje prof. dr. sc. Marijana Heraka i prof. dr. sc. Davorke Herak na temu Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio svijet. Uvod je to u ciklus znanstvenih tribina kojima će se nastojati široj javnosti približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća.
Prof. dr. sc. Marijan Herak i prof. dr. sc. Davorka Herak s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorili su o povijesnim činjenicama koje su pratile veliki potres – poput bezvlađa, pljački, pa i požara te uloga koje su u tom političkom igrokazu odigrali istaknuti dubrovački, mletački i osmanlijski protagonisti toga vremena. Onda se predavanje nastavilo u smjeru budućnosti – točnije što napraviti da se uslijed velikog potresa situacija ne ponovi i kako spriječiti veliku štetu. Sa seizmološkoga gledišta, važno je uočiti kako je upravo potres iz 1667. godine posljednji tako velik potres na području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Razmotrila su se i svjedočanstva koja se odnose na pojavu tsunamija i prostornu razdiobu šteta u samom gradu te su se prikazala današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici.
Ove se godine 6. travnja obilježilo 350 godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku koji je Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici nanio toliko štete da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica koje su nastupile zbog više uzroka. Taj je događaj bio predmetom velikog broja suvremenih izvješća i kasnijih studija, ali su se one uglavnom odnosile na njegov utjecaj na socijalne i političke prilike.
Marijan Herak redoviti je profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U svom znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutrašnjosti i radovi s problematikom procjene seizmičke opasnosti i ugroženosti. Glavni je autor karte potresne opasnosti u Hrvatskoj koja je prihvaćena kao temeljni dokument pri primjeni europskih normi za protupotresnu gradnju.
Davorka Herak redovita je profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najvažniji joj se radovi odnose na proučavanje seizmičnosti Hrvatske i srodne probleme (npr. statistika potresa, njihova kvantifikacija i lociranje, anizotropija brzina seizmičkih valova, određivanje modela seizmičkih brzina u kori i gornjem plaštu Zemlje, određivanje žarišnih mehanizama), a zapažene je radove objavila npr. i o površinskim valovima te povijesti seizmologije (proučavanje svojstava povijesnih instrumenata i istraživanje znanstvenog doprinosa A. Mohorovičića).
