Mladi pred izazovom korištenja EU fondova

U petak 28.02.2014. godine s početkom u 18h u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održat će se konferencija pod nazivom ''Mladi pred izazovom korištenja EU fondova''. Konferenciju organizira ured naše zastupnice u EU parlamentu Ivane Maletić.

Konferencija je primarno namijenjena mladima, posebno studentima, ali i ostalima zainteresiranima za tematiku EU fondova. EU fondovi velika su prilika za cjelokupan razvoj Republike Hrvatske, a posebice za mlade koji sve teže dolaze do posla i radnoga iskustva.

Na konferenciji će se posebice govoriti o politikama i mogućnostima financiranja projekata za mlade te perspektivi mladih u Hrvatskoj u kontekstu EU fondova.
Kao najavu konferencije na Ekonomskom fakuletu obavili smo razgovom s Ivanom Maletić o samoj konferenciji te mogućnostima koje se pružaju mladima u sklopu iskorištavanja sredstava EU fondova.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ekonomska je stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova. Magistrirala je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoj rad započela je u Ministarstvu financija, najprije kao stručna suradnica i savjetnica, a zatim kao pomoćnica ministra i državna tajnica. Međunarodno je priznata predavačica i savjetnica u području financijskog upravljanja i održala je brojne seminare na temu financijskog upravljanja, proračunskih procesa, reformi javnih financija, EU fondova, regionalnog razvoja itd. Aktivno je sudjelovala u pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao zamjenica glavnoga pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova).

Članica ste odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u EU parlamentu te dosta aktivno radite na informiranju hrvatskih građana o EU fondovima. Često se čuju komentari da slabo iskorištavamo sredstva koja su nam stavljena na raspolaganje – gdje je tu osnovni problem?

Od 1.7.2013. do kraja 2013. dodijeljeno nam je 450 milijuna eura. U 2014. dodatnih 900 milijuna eura koje smo već mogli početi ugovarati. Za sad ništa nije ugovoreno, a tek kad se ugovori slijedi provedba, plaćanje, odnosno stvarno trošenje sredstava. Dakle, po iskorištenosti sredstava smo na nula kuna i još ćemo neko vrijeme tako ostati.  U isto vrijeme smo kao država članica do danas uplatili u europski proračun preko 2,1 milijardu kuna. Jedina sredstva koja se koriste su IPA sredstva koja pripadaju razdoblju prije članstva kada nismo imali obvezu uplate sredstava u europski proračun.

Žalosno je da Vlada sebi kao cilj postavlja i pompozno javnosti daje obećanje kako nijedan euro od 450 milijuna iz 2013. neće ostati nepotrošen jer će do 2016. sve biti iskorišteno. Mi ćemo kao država članica dotad u europski proračun uplatiti preko 12 milijardi kuna, a Vlada kao cilj postavlja korištenje 3,5 milijarde kuna, odnosno gotovo 4 puta manje od uplate u europski proračun. To nije cilj kohezijske politike, cilj je da država 4 puta više koristi nego što uplaćuje. Samo tako se može postići rast i razvoj. Vlada Hrvatsku s ovakvim ciljevima vodi u bankrot. Naravno da je uplata od 3,6 milijardi kuna godišnje u europski proračun trošak, ako istovremeno ne koristimo 12,5 milijardi koje nam se godišnje stavljaju na raspolaganje. Ne pokreće se investicijski ciklus, nema rasta i razvoja i uplate u europski proračun postaju nepodnošljiv teret.

Kako to promijeniti? Koji bi bili preduvjeti za uspješno korištenje europskih fondova?

Za uspješno korištenje europskih fondova u Hrvatskoj nedostaje nekoliko osnovnih preduvjeta:

1. intenzivna priprema projekata i značajna financijska ulaganja u pripremu uz korištenje mehanizama financiranja koje Europska unija daje, poput zajmova EIB, ali i drugih financijskih institucija. U razdoblju od 2014. do 2020. za Hrvatsku se izdvaja 8,1 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. Kad se tome dodaju sredstva za poljoprivrednu politiku, dolazimo do 11,4 milijarde eura. Tijekom 2012. i 2013. trebali smo ugovarati preko 1,1 milijardu eura vrijednosti projekata, a Vlada je uspjela na kraju 2013. početi ugovarati tek 433,7 milijuna eura. Za potrošiti 8,1 milijardu eura treba imati 16 milijardi eura projekata. Trošak pripreme projekta je između 3 do 5 posto njegove vrijednosti. U Republici Hrvatskoj se godišnje treba ulagati preko dvije milijarde kuna u pripremu projekata da bi se europski novci mogli koristiti na vrijeme, a ulaže se stotinjak milijuna kuna. Vlada se, nakon što su čuli kritike na temu pripreme projekata (ne samo od HDZ-a već i iz Europske komisije), počela hvaliti da ulaže oko 300 milijuna kuna godišnje u pripremu projekata, što je i dalje nedostatno.
2. administrativno jačanje, zbog čega odabir projekata na raspisanim natječajima nikako da završi. Na primjer, natječaj za IPARD sredstva iz 2012. još uvijek nije zatvoren. Usporeno je čak i korištenje IPA-e, a od fondova smo još jako daleko. Žalosno je da se paket za samo pola 2013. godine rada s europskim fondovima koji su pojednostavljeni i velikim dijelom nastavak IPA-e pripremao u 2012. i 2013. te je predan tek u listopadu 2013. Komisija je bila brza u odgovoru jer joj postupak više nije nov te je stigao negativan odgovor već u prosincu. Ovo je fijasko neviđenih razmjera koji Vlada pokušava prikazati uspjehom objašnjavajući svima kako će u samo nekoliko mjeseci dobiti dozvolu za rad. Dvije godine nije bilo dovoljno da pripreme sustav za samo pola godine, sustav koji je nastavak kvalitetno postavljene i izvrsno ocijenjene IPA-e. Sve se to događa zbog nedostatka znanja i broja zaposlenih na poslovima s EU fondovima.
3. loša priprema strateških dokumenata za EU fondove koja ne polazi od nacionalnih prioriteta i ne temelji se na osnovnom načelu kohezijske politike, a to je partnerstvo. Na novoj Strategiji regionalnog razvoja ne radi se, iako strategija donesena za razdoblje 2011. - 2013. nije uzimala u obzir nove mogućnosti financiranja iz EU fondova. Županije isto tako nisu potaknute da što prije pripreme nove strategije za razdoblje 2014. - 2016., već im je dopisom Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova dalo naputak da postojeće strategije pripremljene za razdoblje 2011. - 2013. samo dodatno produže do 2014. Puno bi bolje bilo da su dobile uputu da pripreme strategije za razdoblje 2014. - 2020. koje će se uz podršku Ministarstva usklađivati te biti podloga za donošenje nacionalne strategije regionalnog razvoja. Uz ovo vertikalno povezivanje (općine, gradovi, županija, nacionalna razina) princip partnerstva koji je osnovno načelo kohezijske politike i temelj pametne specijalizacije traži i uključivanje svih segmenata društva: poduzetnici, civilno društvo, znanstvenici, socijalni partneri, mladi, u definiranje razvojnih potencijala i strateških ciljeva. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova pogrešno pristupa izradi strateških dokumenata jer su dokumenti poput Zajedničkog referentnog okvira, Partnerskog sporazuma i operativnih programa (to su strateški dokumenti koji se predaju Europskoj komisiji i preduvjet su korištenja EU fondova) trebali proizaći iz županijskih strategija, Strategije regionalnog razvoja i Strategije vladinih programa. Nacionalnih strategija nema, a nacrti strateških dokumenata za EU fondove šalju se u Bruxelles.
4. zajednički koordinirani rad ministarstava na pripremi strateških dokumenata za EU fondove. Na ovaj, ali i ostale nedostatke, upozorila je i Europska komisija na raspravi o spremnosti Republike Hrvatske za korištenje EU fondova održanoj u Europskom parlamentu u srpnju 2013.

Na koji se sve način naše građane upoznaje s fondovima EU-a?

Odgovornost upoznavanja građana s EU fondovima prije svega je na Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koje je trebalo osvijestiti važnost pripreme strateških dokumenata za razdoblje 2014. - 2020. u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenim institucijama, neprofitnim organizacijama, poduzetnicima i svim ostalim zainteresiranima jer je jedno od glavnih načela Kohezijske politike partnerstvo. U novoj perspektivi kao preduvjet korištenja EU fondova od 2016. godine zadana je pametna specijalizacija, u čijim je temeljima definiranje prioriteta zajedno, kroz partnerstvo i suradnju, odozdo prema gore, a nikako ne obrnuto. Nedostatak otvorenosti i partnerskih konzultacija jedna je od slabosti sustava u Republici Hrvatskoj. Iz tog razloga moj je Ured još u srpnju sastavio upitnik koji smo poslali svim jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s ciljem utvrđivanja glavnih prioriteta svake hrvatske županije i njihovim viđenjem temeljnih pokretača rasta i razvoja. Nakon analize upitnika, u svakoj županiji organiziramo specijaliziranu konferenciju o mogućnostima financiranja iz europskih fondova uz prikaz iskustava država članica na tom specifičnom području. Konferencije su namijenjene predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostalim proračunskim korisnicima, poduzetnicima, nevladinom sektoru, te pravnim i fizičkim osobama zainteresiranim za tematiku EU fondova. Osim konferencija, svaki mjesec izdajem informativni mjesečnik I'M u kojem ekonomski stručnjaci i predstavnici institucija EU konstruktivno i informativno obrazlažu i komentiraju postojeće politike Europske unije i europske gospodarske trendove. Ti članci koristan su materijal i studentima, ali i svima drugima zainteresiranima za EU fondove. I'M je dostupan u digitalnom izdanju.

U Zagreb dolazite predstaviti EU fondove za mlade – možete li nam u kratkim crticama reći o kakvim je fondovima riječ?

Riječ je o Europskom fondu za regionalni razvoj i Europskom socijalnom fondu, koji su nam se otvorili pristupanjem EU-u, ali i o Programima Unije, od kojih je neke Hrvatska koristila i u pretpristupnom razdoblju.  Kada govorimo o fondovima za čije je korištenje važno izraditi strateške dokumente, u kontekstu mladih, predstavit ćemo kako su to druge države članice uredile svoje operativne programe, pozicionirale mlade kao prioritet i na taj način kroz Europski socijalni fond povukle značajna sredstva za aktivnosti, poput: poticanja poduzetništva, osnivanja fonda za studente slabijeg imovinskog statusa, osnivanje poduzetničkih inkubatora, financiranje stažiranja za vrijeme fakulteta i druge aktivnosti koje doprinose njihovoj integraciji na tržište rada. Isto tako, predstavljeni su programi Unije, i to oni u kojima su glavni akteri mladi, i kao nositelji i kao sudionici na projektima. Zasigurno najzanimljiviji među njima jest novi jedinstveni program Unije Erasmus+ , za koji se u sljedećoj financijskoj perspektivi izdvaja 14,7 milijardi eura i koji će financirati aktivnosti poput razmjene mladih, volontiranja, umrežavanja mladih, razvoja inovativnih praksi u radu s mladima te aktivnosti koje doprinose strukturiranom dijalogu, tj. dijalogu mladih s donositeljima odluka, a prvi put uključuje i proračunsku liniju za sport i sportske aktivnosti.

Što mladi mogu saznati na konferenciji – hoće li biti kakvih primjera projekata iz prakse? Mislim da ih to najviše zanima.

S obzirom na to da smo se, organizirajući savjetovanja za mlade o mogućnostima korištenja EU fondova, susretali s mladima u hrvatskim županijama, iz prve ruke znamo koliko su vrijedni i motivirani, ali isto tako i izgubljeni u moru informacija. Cilj konferencije i tiskanog materijala koji smo pripremili jest da ih usmjerimo, pokažemo konkretne mogućnosti, gdje mogu naći informacije, kome se obratiti, ali isto tako uklapaju li se njihove ideje i vizije u ciljeve EU-a, s obzirom na to da financiranje često ovisi o tome, tj. doprinose li aktivnosti unutar projekta ciljevima EU-a. Pripremili smo puno primjera da mladi mogu vidjeti jesu li na dobrom putu ako imaju već vlastite projektne ideje, odnosno da dobiju znanje o tome kako i koje projekte mogu prijavljivati. Isto tako, ima i primjera koje su prijavile neformalne skupine mladih, a to nas mladi često pitaju: mogu li prijaviti projekt na EU financiranje ako nisu osnovali udrugu.

Svjedoci smo da situacija u Hrvatskoj nije idealna, sve je više mladih nezaposleno. Mogu li jedan od izlaza iz krize biti sredstva koja se mogu dobiti iz EU fondova?

Jedan od novih i značajnih izvora financiranja za Republiku Hrvatsku jesu europski fondovi. U proteklim godinama iz državnog proračunu Republika Hrvatska izdvaja manje od 2 milijarde kuna godišnje za investicije. Zato je ovih 12 milijardi iz europskog proračuna važno. To su sredstva za razvoj kojih u proračunu nema. Važno je sad kada smo ih dobili odmah ih koristiti i ne čekati. Nažalost, Vlada Republike Hrvatske nije dovoljno aktivna u postavljanju EU fondova strateškim interesom Hrvatske. Propušteno je aktivno pripremanje projekata na razini središnje države, a pomoć korisnicima u pripremi projekata nedostatna je, nema strateških dokumenata koji su temelj za povlačenje fondova, a sustav upravljanja fondovima je administrativno oslabljen i usporen. Nesnalaženje Vlade i nerad danas vidjet će se za tri godine kada se budu oduzimala sredstva. Naš cilj je uspješno korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj i zato nećemo prestati inzistirati na tome da Vlada gradi administrativne kapacitete u sustavu i hitno započne s intenzivnim i financijski značajnim ulaganjima u pripremu projekata. Ako pogledamo neke druge zemlje članice koje su pametno iskoristile europske prilike i mogućnosti koje pruža članstvo u EU-u, onda možemo vidjeti da su fondovi svakako jedan od načina izlaska iz krize.

Kako velika nezaposlenost mladih ne predstavlja značajan problem samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama, EU je kao jedan od odgovora osmislila Europsku garanciju za mlade. Garancija za mlade predstavlja niz mjera koje obvezuju države članice da mladima osiguraju ili dostojan posao ili daljnje obrazovanje ili šegrtsko naukovanje ili vježbeništvo/pripravništvo najkasnije 4 mjeseca od završetka školovanja ili ostanka bez posla.

Sve države članice čija nezaposlenost mladih prelazi 25% korisnice su posebne proračunske linije – Garancije za mlade, na kojoj je Europska komisija alocirala značajna financijska sredstva za 2014. i 2015. godinu. Za RH je predviđeno oko 70 milijuna eura za navedeno dvogodišnje razdoblje. Sve države korisnice posebne proračunske linije moraju i iz Europskog socijalnog fonda izdvojiti određen iznos za financiranje Garancije za mlade, i to najviše do istog iznosa, ali za sedmogodišnje razdoblje. Tako je za očekivati da će RH za Garanciju za mlade izdvojiti oko 70 milijuna eura do 2020. godine To bi značilo ukupno oko 140 milijuna eura za poticanje zapošljavanja mladih do 2020. godine

Za provedbu Garancije za mlade, RH, kao i ostale države članice, izrađuje Plan implementacije Garancije za mlade koji se usuglašava s Europskom komisijom. Za one koji su spremni, provedba je mogla početi od rujna 2013., ali nama će trebati još neko vrijeme. Ono na čemu će Europska komisija jako inzistirati bit će praćenje provođenja Garancije za mlade.

Koliko su mladi u Hrvatskoj uopće informirani i koliko uopće znaju o EU fondovima i mogućnostima koje oni pružaju?

Paralelno s regionalnim konferencijama održavali smo i savjetovanja studenata na sveučilištima i visokim školama. Mnogi od njih zainteresirani su za tematiku EU fondova, zato smo i odlučili savjetovanje pretvoriti u konferenciju i izdati poseban konferencijski materijal koji će odgovoriti na sva studentska pitanja o mogućnostima korištenja EU fondova. Nažalost, uz veliki interes vidljiv je i nedostatak odgovarajućih informacija, i zbog toga vjerujem da će se veliki broj mladih odazvati pozivu i doći na konferenciju te tamo saznati odgovore na pitanja koja ih muče. Mladima se otvaraju mnoge mogućnosti i dok su studenti, mladi inovatori ili poduzetnici. Samo trebaju željeti raditi i učiti.

Prva godina mandata je pri kraju, kako ocjenjujete angažman naših EU zastupnika?

Prošlo je već gotovo osam mjeseci otkad smo preuzeli dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu. O našem trudu i radu najbolje mogu prosuditi hrvatski građani. Mi smo ovdje prije svega kako bismo bili njihov hrvatski glas u Europi. Naše aktivnosti mogu se pratiti svakodnevno na stranici Europskog parlamenta ili našim osobnim stranicama, društvenim mrežama i u medijima. Osobno, svim svojim aktivnostima trudila sam se građanima približiti Europsku uniju, ali i Europi našu prekrasnu Hrvatsku sa svim njezinim potencijalima. Susrećući se s ljudima od Like do Vukovara i od Dubrovnika do Zagorja, bila sam sretna vidjeti da imamo ideja i znanja promijeniti Hrvatsku. I prvom ćemo prilikom to i učiniti!

Za kraj razgovora – što poručujete mladima?

Mladi su naša snaga i budućnost. Kreativni ste, inovativni, pametni, puni entuzijazma i energije. To je ono što Hrvatskoj treba. Vi ste sa svojim kvalitetama pokretačka snaga koja može mijenjati trendove. Toga svaka Vlada treba biti svjesna. Mladi moraju biti važan segment koji sudjeluje u definiranju politika, strategija i ciljeva, a kasnije, naravno, važan dio provedbe u praksi. Važno ih je uključiti u sve procese i staviti njihove potencijale u funkciju rasta i razvoja.