Ministar Fuchs: u novom mandatu uvodimo predmete Lijepo pisanje i Ustav RH

Aktualni ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs uoči uskrsnog slavlja jučer je dao izjavu za novinare povodom nadolazećih parlamentarnih izbora. Osim što se dotaknuo programa koji je HDZ predstavio prošlog četvrtka, posebno je naglasio važnost reforme obrazovnog sustava, branio projekt cjelodnevne škole, ali i najavio da se u idućem mandatu nove vlade HDZ-a očekuju i daljnje promjene u obrazovanju, posebice uvođenjem predmeta u škole koji krucijalno nedostaju u sadašnjem kurikulumu – Lijepo pisanje i Ustav Republike Hrvatske.

Lijepo pisanje 

Nastavno na netom izglasan Zakon o hrvatskom jeziku, ministar se dotaknuo i potrebe za učenjem pažljivog, preciznog i lijepog pisanja. Sve više djece, zbog značajnog utjecaja digitalnih medija i društvenih mreža, zapostavlja ključne vještine koje bi se trebale steći od ranih školskih dana, stoga ćemo u nadolazećoj školskoj godini uvesti predmet Lijepo pisanje kroz koji će učenici učiti krasopis.

 

Ustav RH

Kako bi se spriječile različite interpretacije Ustava Republike Hrvatske, kao što je slučaj uoči ovih parlamentarnih izbora i kandidature aktualnog predsjednika Milanovića, želimo spriječiti da se temeljni akt pravne države interpretira „kako se kome prohtije”, izjavio je ministar Fuchs okupljenim novinarima. Učenike će se od najnižih razreda osnovne škole učiti o važnosti i temeljnim odredbama Ustava. Smatra da će školski sustav time, kroz obrazovni sustav, pružiti dodatni legitimitet reizabranoj vladi vladajuće stranke.


Ministar Radovan Fuchs, podsjetimo, nalazi se na sedmom mjestu HDZ-ove liste za Hrvatski sabor u šestoj izbornoj jedinici, a osim što 2020. godine uopće nije bio na listi za Hrvatski sabor, govorio je i da neće biti ministar obrazovanja.

Ako vam se već sada čine čudnim izjave ministra Fuchsa o novim predmetima u osnovnim školama, bez brige, u pravu ste! Prvoaprilskom šalom htjeli smo skrenuti pažnju na neka „prošla vremena” kada su brojni jugoslavenski stručnjaci nakon drugog svjetskog rata uveli niz „inovativnih” školskih predmeta u obrazovni sustav.

Želimo li se vratiti u vrijeme od 1929. godine do danas, pronaći ćemo predmete kao što su: Lijepo pisanje – gdje su učenici morali „zamastiti” ruke perom i tintom, a predmet se provodio uz Narodni jezik, poznatiji i kao Hrvatski ili srpski jezik; Ustav F.N.R.J.-a – uveden nakon 2. svjetskog rata kao ideologija i utjecaj da uprava kroz obrazovanje pruži dodatni legitimitet vlasti; Etnologija – redovni srednjoškolski predmet od 1931. namijenjen upoznavanju kultura i naroda od Vardara do Triglava, često izvor nevjerojatnih stereotipa što ilustrira sljedeća rečenica „Telesnom lepotom najviše se odlikuju Srbi i Hrvati u Dalmaciji, zatim u Slavoniji; na treće mesto dolaze Hercegovci, zatim Šumadinci i hrvatski Zagorci.”; Seljačka privreda – neobičan predmet iz 1929. za „one koji nisu išli u zanat”, a s obzirom da je tada Kraljevina Jugoslavija, uz Albaniju najsiromašnija država u Europi, ne treba čuditi predmet na kojem se seljake učilo kako slati novac i pakete poštom, kako telefonirati, sastavljati brzojave i dr.; Opštenarodna obrana i društvena samozaštita – predmet na kojem se učilo o baratanju ranjenicima, pripremi eksploziva, bacanju bombi, životu JNA-vojnika, a na kraju i doista pucalo puškom na streljani, jer teoriju je prema nalogu marksizma valjalo pretočiti u praksu.

Nadajmo se ipak kako obrazovni sustav u narednim godinama ide prema naprijed, neovisno o tome tko će nakon izbora 17. travnja sjediti na Markovu trgu.