Možemo li spasiti kvalitetu visokog obrazovanja i zašto studenti sve više odustaju od studija?

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim problemima – sve je manje studenata, kvote se ne popunjavaju, a interes za određene programe naglo pada. Prema pisanju Glasa Slavonije, već dva desetljeća guramo pod tepih pitanje kakve studijske programe stvarno trebamo i koliko oni doista vrijede.
 

Prazne učionice i pad interesa

Brojke Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. na visokim učilištima studiralo nešto više od 147 tisuća studenata – gotovo tri tisuće manje nego godinu ranije. Još alarmantnije zvuči podatak Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO): nakon ljetnog upisnog roka potpuno prazno ostao je čak 61 studij, s ukupno 782 slobodnih mjesta na koja se nitko nije prijavio.

Najveće zanimanje i dalje je usmjereno na ekonomiju, elektrotehniku, računarstvo, pravo i medicinu. No, kada se makne tih nekoliko najtraženijih smjerova, niz fakulteta ostaje gotovo prazan – od logopedije i radiološke tehnologije, preko metalurgije, do pojedinih studija u agronomiji i humanistici.
 

Previše programa, premalo studenata

Profesor Predrag Marković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da problem nije samo demografija.

„Imamo previše paralelnih i sličnih programa, a nitko se sustavno nije zapitao što zapravo treba tržištu i koliko to košta“, upozorava. Dodaje da je pritisak na osnivanje novih fakulteta i studija bio politički motiviran, dok je kvaliteta studiranja pala u drugi plan.

Mladi sve češće biraju kraći i sigurniji put – strukovne škole koje brže otvaraju vrata tržištu rada.

„Svi žele što prije doći do posla i sigurnih primanja, a fakulteti s nižim zahtjevima i slabijim ulaznim kriterijima ostaju prazni“, kaže Marković.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs nedavno je naglasio da je krajnje vrijeme za analizu – koji su studijski programi potrebni, a koje treba racionalizirati. Jer, ako studenti odlaze, a predavaonice ostaju prazne, teško je govoriti o kvalitetnom sustavu visokog obrazovanja.

Hrvatska mora odlučiti što želi od svojih sveučilišta – obrazovati stručnjake za tržište rada ili održavati golem broj programa koji samo na papiru zvuče dobro. Dok se to pitanje ne riješi, prazne klupe i nezadovoljni studenti bit će sve češća slika naših fakulteta.