Hrvatskom su tržištu trenutno potrebnija strukovna zanimanja od nekih akademskih zvanja
Hrvatskoj već sada nedostaje od 20 do čak 60% strukovne snage, ovisno o kojem obrazovnom profilu je riječ. Vidljivo je pogođena struka kozmetičara, frizera te osoba koje se školuju u segmentu pedikure, kao i wellness stručnjaka.
Hrvatskoj već sada nedostaje od 20 do čak 60% strukovne snage, ovisno o kojem obrazovnom profilu je riječ. Vidljivo je pogođena struka kozmetičara, frizera te osoba koje se školuju u segmentu pedikure, kao i wellness stručnjaka.
Dok se s jedne strane nerijetko susrećemo s hiperinflacijom struka koje godinama teško pronalaze radno mjesto na tržištu, s druge strane manjka radne snage. I to u strukovnim zanimanjima.
Uzorke možemo potražiti u činjenici da je Hrvatska u svega 15-ak godina postala turistička velesila. Naime, u tom joj sektoru već sada nedostaje od 20 do čak 60% strukovne snage, ovisno o kojem obrazovnom profilu je riječ, navodi Virtualni ženski poduzetnički centar. Vidljivo je pogođena struka kozmetičara, frizera te osoba koje se školuju u segmentu pedikure, kao i wellness stručnjaka.
– Ako govorimo o obrazovanju po Jedinstvenom modelu obrazovanja koje obuhvaća stručni dio u školi, praktični dio u školskim radionicama te praktičnu nastavu kod obrtnika, u školskoj godini 2017/2018 školuje se 152 kozmetičara, 70 pedikera i 662 frizera na nivou Hrvatske. Mislim da dovoljno govori činjenica da sva ta zanimanja spadaju u deficitarna zanimanja. Sve je zamjetniji manjak radnika takvog profila i sve veći problem za poslovanje. Osnovno je pitanje koliko osobe zadužene za formiranje upisnih kvota toga svjesne. Gledajući u budućnost Hrvatske kao turističke zemlje, gdje svaki hotel 4 zvjezdice i više u svojoj ponudi mora imati wellness sadržaje, sve će više dolaziti do izražaja manjak kadrova koji će ih popunjavati. – upozorava Antonija Tretinjak, potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.
Posljedica ovakve, s realnim tržištem neusklađene, statistike, svakako je i višegodišnje stigmatiziranje učenika koji se obrazuju u strukovnim školama kao manje vrijednima te manje kvalitetnima u radnim procesima, što je u odnosu na istinsko stanje stvari sasvim iskrivljeno. Upravo djeca koja se školuju u strukovnim zanimanjima brže primaju kroz obrazovni sustav praktična znanja budućih profesija, od primjerice gimnazijalaca, koji u slučaju da ne upišu fakultet, ostaju bez konkretnog zanimanja.
– Nekada su obrtnici bili cijenjeni sloj društva, a danas se na žalost podcjenjuju sva obrtnička zanimanja. Te škole se isto prilagođavaju svojim programima novitetima na tržištu i učenici uče nove tehnologije. Upravo je u izradi novi kurikulum za kozmetičare koji bi trebao biti na snazi već od poćetka nove školske godine Školstvo nam omogućava prohodnost po sustavu i vertikalnu i horizontalnu, što znači da i nakon završene strukovne škole možete dalje na fakultet ukoliko za to imate želju, a nakon završene srednje škole opet imate u rukama znanje koje vam nitko ne može oduzeti. – objašnjava potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.
Uoči upisivanja učenika u prve razrede srednjih škola u Hrvatskoj, ujedno iz Sekcije kozmetičara Udruženja Grada Zagreba ističu kako je svakom obrtniku najdraže kada može kroz praktičnu nastavu oblikovati radnika kakav mu je potreban i onda naučnika ostaviti u radnom odnosu nakon što završi školovanje, što je višestruka prednost strukovnih srednjih škola. Također, Udruženje obrtnika redovito obilazi osnovne škole kako bi djeci i njihovim roditeljima predstavilo strukovna zanimanja i pobliže ih upoznali i sa školovanjem i mogućnostima zaposlenja nakon obrazovanja
