Hrvati sve svjesniji umjetne inteligencije: vide korist, ali povjerenje i dalje nisko

Treću godinu zaredom, hrvatski građani sudjelovali su u nacionalnom istraživanju o percepciji umjetne inteligencije (AI), a rezultati jasno pokazuju – svijest o umjetnoj inteligenciji raste, ali povjerenje u njezinu primjenu još uvijek ozbiljno zaostaje. Istraživanje je proveo tim znanstvenika pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, uz suradnju doc. dr. sc. Krešimira Žnidara i dr. sc. Darije Korkut, a realizirala ga je tvrtka Prizma CPI u rujnu 2025. godine, na reprezentativnom uzorku od 2.500 punoljetnih građana. Organizator i pokrovitelj istraživanja je Sveučilište Algebra Bernays, gdje se održalo i predstavljanje spomenutog istraživanja. Pod moderatorstvom Roberta Kopala, na panelu su sudjelovali Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Zdravko Kunić, Pročelnik Sveučilišnog odjela za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju Sveučilišta Algebra Bernays te Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu i direktorica Combisa. Gotovo svi ispitanici (95 posto) u proteklih šest mjeseci bili su izloženi vijestima i informacijama vezanima uz umjetnu inteligenciju. AI pismenost, mjerena posebnom skalom, bilježi blagi rast u odnosu na prethodne godine. Građani pokazuju veću informiranost i učestalije korištenje AI alata, no istovremeno izražavaju zabrinutost oko njihove upotrebe. Kada se govori o prvim asocijacijama na pojam „umjetna inteligencija”, negativne reakcije (54 posto) još uvijek nadmašuju pozitivne (40 posto). Ipak, trend pokazuje blagi pad negativnih stavova i rast pozitivnih, dok udio neopredijeljenih ostaje visok – čak 42 posto.

Prema Mutavdžiću, činjenica da mnogi koji koriste AI iako ga zapravo ne razumiju je zabrinjavajuća. U pitanje je doveo i informatičku pismenost pojedinca. S druge strane, Kunić je prokomentirao da je dobar znak što se o AI-ju sada priča više.

„Prirodna je stvar da se bojimo stvari koje ne razumijemo, no ne smijemo dozvoliti da AI oblikuje nas, nego mi moramo oblikovati AI”, rekao je.

Od ChatGPT-a do svakodnevne pomoći

Više od polovice građana (54 posto) barem povremeno koristi AI alate, što je značajan skok u odnosu na 2024. godinu (35 posto). Najčešće korišteni su ChatGPT, Perplexity i Copilot, a primjena se širi s poslovne na privatnu sferu. AI se sve više koristi kao zamjena za klasične tražilice i kao alat za brzi pristup specifičnim informacijama. Unatoč tome, većina korisnika ostaje pri besplatnim verzijama, dok tek manji dio građana razmišlja o plaćenim opcijama. Zanimljivo je da raste broj onih koji AI koriste isključivo privatno, što ukazuje na promjenu u percepciji umjetne inteligencije - od profesionalnog alata prema svakodnevnom suputniku.

„Ne pričamo dovoljno o prilikama i preprekama po pitanju AI-a. AI je dobar alat koji može pomoći i prilikom zapošljavanja, pri selekciji i analizi podataka, iako finalnu odluku uvijek treba donijet čovjek, a ne umjetna inteligencija”, zaključuje Bačić.

Koristi i rizici

Posebno zabrinjava podatak da sve veći broj građana vjeruje kako rizici umjetne inteligencije nadmašuju njezine koristi (33 posto naspram 22 posto). To je potpuna prekretnica u odnosu na prva dva vala istraživanja 2023. i 2024., kada su građani bili optimističniji. Kao najveće koristi i dalje se ističe mogućnost zamjene ljudi u opasnim poslovima, dok su najizraženiji rizici manipulacija i zlonamjerna uporaba tehnologije.

Povjerenje i strahovi

Povjerenje u AI sustave stagnira: tek 21 posto građana vjeruje njihovoj primjeni, dok ih 37 posto izražava nepovjerenje. Zanimljivo je da hrvatska AI rješenja ulijevaju manje povjerenja od stranih, u omjeru 2:1.

Strahovi građana fokusirani su na tri područja: dezinformacije, privatnost i budućnost rada. Čak 59 posto  građana boji se da neće moći razlikovati sadržaj koji stvara AI od onog koji dolazi od ljudi. Gotovo tri četvrtine strahuje da će AI potaknuti širenje lažnih vijesti, a 46 posto očekuje značajan gubitak poslova u narednih pet do deset godina.

„Poistovjetila bih ovo vrijeme s nekim prošlim vremenima, kada su se pojavile neke tehnologije koje su ljudima bile strane na prvu, a kasnije su postale sveprisutne. Ljudi pomisle na različite stvari kada čuju riječ „AI“. Moja mama kaže da je to robot, moji kolege s posla kažu da je to „voicebot“. Postoji velika razlika kako ljudi gledaju na AI, a s time dolaze i razlike između privatnih i poslovnih korisnika. EK želi pojednostavljenje regulative oko AI-a”, rekla je Andrea Čović Vidović.

AI u obrazovanju i budućnosti

Obrazovni sustav istodobno se promatra kao prostor prilika i prijetnji. AI se vidi kao pomoć učenicima i studentima, no postoji zabrinutost da bi mogao negativno utjecati na kreativnost, mentalno zdravlje i kvalitetu znanja. Poseban izazov je nezainteresiranost građana za dodatnu AI edukaciju. Naime, njih 36 posto uopće ne pokazuje interes, dok 30 posto izražava spremnost. Niska razina svijesti o državnim programima dodatno otežava situaciju – tek četvrtina građana čula je za vaučere za digitalne i zelene vještine, a polovica od njih zna samo da program postoji. Treća godina istraživanja jasno pokazuje: umjetna inteligencija postala je sastavni dio života građana Hrvatske, ali povjerenje i razumijevanje još uvijek ne prate razinu korištenja. Hrvatsko društvo suočava se s izazovom kako iskoristiti prednosti tehnologije, a istodobno zaštititi građane od rizika. Stručnjaci naglašavaju da upravo obrazovanje i razvoj digitalnih vještina moraju postati prioritet kako bi se smanjio jaz između tehnoloških mogućnosti i društvene spremnosti na njihovo prihvaćanje.

„Mi moramo jačati i desnu i lijevu nogu, problem je ako jačamo samo jednu, zašto nemamo predmet „kritičko mišljenje", zašto nemamo predmet „kreativnost"? A to ćete vidjeti malo kasnije, među poslodavcima na prva tri mjesta, a to ne možemo s tehnologijom. Kada sam sa Zdravkom gledao Algebrin sylabus i cijeli nastavni plan umjetne inteligencije, on je točno tako dizajniran, da ti daje i desnu i lijevu nogu”, zaključio je Kopal pri kraju panela.