Doznali smo više o Mogu reći NEĆU – projektu o elektroničkom seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju
Razgovarali smo sa Sanjom Cesar i Natašom Bijelić iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje koje rade na projektu Mogu reći NEĆU i doznali više detalja o cilju projekta i načinu provedbe.
Razgovarali smo sa Sanjom Cesar i Natašom Bijelić iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje koje rade na projektu Mogu reći NEĆU i doznali više detalja o cilju projekta i načinu provedbe.
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje provodi projekt pod nazivom Mogu reći NEĆU s ciljem osnaživanja mladih osoba, a naročito djevojaka, da se suprotstave elektroničkom seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju u intimnim partnerskim odnosima te da znaju prepoznati i reagirati na štetne obrasce ponašanja u vezama (ili da znaju prepoznati vlastite granice i nauče poštovati svog/ju partnera/icu).
Projekt su nam predstavili ljudi koji vrijedno rade na njemu – Sanja Cesar, koordinatorica projekta i Nataša Bijelić, sociologinja u CESI-ju.
Razvoj digitalne tehnologije omogućio je bolji pristup informacijama i umrežavanju, ali osim toga, osigurao je i prostor za preslikavanje rodne neravnoteže moći i različitih oblika diskriminacije koji su u osnovi nasilja nad ženama i djevojkama.
– Ideja iza projekta bila je povećati svijest mladih o elektroničkom seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju u partnerskim odnosima, rodnim stereotipima i normama koje doprinose toleranciji nasilja te doprinijeti suzbijanju elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u intimnim partnerskim vezama mladih u dobi od 15–19 godina, posebno osnažujući djevojke i podržavajući ih da se suprotstave nasilju.
Oblici elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja uključuju: sexspreading (dijeljenje intimnih fotografija ili videozapisa bez pristanka osobe), osvetnička pornografija (dijeljenje seksualnog sadržaja u svrhu osvete partnerici/u), seksistički govor mržnje, elektroničko uznemiravanje i nasilje, doksing, online uhođenje, tajno načinjene snimke (Creepshots) koje nazivaju i digitalnim voajerizmom, elektroničko potpomognuta trgovina ljudima…
– Analizirajući podatke o nasilju na mreži i elektroničkom nasilju, Agencija EU za fundamentalna prava (FRA) je 2014. godine ustanovila da je 20% mladih žena u dobi od 18–29 godina u EU doživjelo seksualno uznemiravanje na mreži, a da je najmanje 1 od 10, što znači približno 9 milijuna djevojčica u Europi, bila žrtva nekog oblika rodno uvjetovanog nasilja do navršene 15-e godine života.
U sklopu projekta provedeno je istraživanje o aktivnostima mladih na internetu.
– Istraživanje ukazuje kako je velika većina srednjoškolki, njih 72%, bilo izloženo online komentarima seksualnog sadržaja. Skoro svaka deseta djevojka bila je izložena i seksualnim ucjenama, a 7% je bilo izloženo objavi videa ili fotografija koje su nekome poslale privatno. S druge strane, 44% mladića bili su izloženi online prijetnjama vezanim uz njihovu fizičku sigurnost, četvrtina je bila izložena uvredljivoj objavi, dok je petina mladića bila izložena pritisku gledanja online pornografije.
U okviru projekta Mogu reći NEĆU razvijen je niz edukativnih materijala za mlade i za nastavnike i nastavnice, uključujući Internet stranicu – Nechupedia, koja objašnjava sve oblike seksualnog nasilja na internetu, ali i usmjerava mlade na ispravne postupke te osobe i organizacije kojima se uvijek mogu obratiti. U aktivnostima edukacije mladih kojima je projekt usmjeren, provodi se projekt u školama putem vršnjačkih (peer-to-peer) edukatora i edukatorica kao i edukativna kampanja.
Za više informacija i događaja moguće je zapratiti društvene stranice projekta: Instagram i Facebook profile.
