Što društvene mreže rade našem samopouzdanju?

Društvene mreže postale su neizostavan dio života mladih, posebno tinejdžera koji ih koriste za komunikaciju, zabavu i izražavanje vlastitog identiteta. Međutim, posljednjih godina sve se više istražuje njihov utjecaj na mentalno zdravlje adolescenata, osobito djevojaka. Stručnjaci upozoravaju da društvene mreže same po sebi nisu jedini uzrok porasta problema mentalnog zdravlja kod mladih, ali mogu povećati određene rizike, posebno kada je riječ o uspoređivanju izgleda, nezadovoljstvu vlastitim tijelom, poremećajima hranjenja i samoozljeđivanju.

Prema stručnjacima s područja javnog zdravstva i psihologije, djevojke koje češće koriste vizualne platforme poput Instagrama i TikToka mogu biti izloženije negativnoj slici o vlastitom tijelu. Takve platforme često prikazuju idealizirane fotografije i videozapise koji stvaraju nerealne standarde ljepote.

Amanda Raffoul, stručnjakinja za prevenciju poremećaja hranjenja s Harvard T.H. Chan School of Public Health, ističe da je veća izloženost vizualnim sadržajima povezana s većom vjerojatnošću nezadovoljstva vlastitim izgledom kod tinejdžerica. Problem nije samo u pojedinačnim objavama, već u stalnom izlaganju sadržajima koji mogu promijeniti način na koji mladi ljudi doživljavaju sebe. Iako mnogi adolescenti znaju da fotografije na internetu mogu biti uređene ili uljepšane, stalno ponavljanje takvih slika može utjecati na njihovu percepciju vlastitog tijela i vrijednosti.

Adolescencija je posebno osjetljivo razdoblje jer se mozak još uvijek razvija. Dio mozga odgovoran za emocije razvija se brže od dijela zaduženog za racionalno razmišljanje, procjenu posljedica i kritičko analiziranje informacija. Zbog toga tinejdžeri mogu snažnije emocionalno reagirati na sadržaje koje vide na društvenim mrežama. Primjerice, sadržaji koji promoviraju ekstremne dijete, mršavljenje ili određene standarde ljepote mogu kod mladih izazvati osjećaj da nisu dovoljno vrijedni ili uspješni.

Jedan od najvećih problema povezanih s negativnom slikom tijela jest povećan rizik od poremećaja hranjenja – anoreksija, bulimija i poremećaj prejedanja među ozbiljnim su psihičkim poremećajima koji mogu imati teške zdravstvene posljedice.

Stručnjaci upozoravaju da društvene mreže mogu biti prostor gdje mladi nailaze na sadržaje koji normaliziraju nezdrave obrasce prehrane i nerealne tjelesne ideale. Kod nekih osoba to može pridonijeti razvoju samoozljeđivanja ili suicidalnih misli, posebno ako već postoje drugi čimbenici rizika.

Ipak, istraživači naglašavaju da društvene mreže nisu jedini uzrok tih problema. Mentalno zdravlje mladih rezultat je složenog djelovanja brojnih faktora, uključujući obiteljsko okruženje, školski stres, odnose s vršnjacima i osobne psihološke karakteristike.

Nije svako korištenje društvenih mreža štetno

Iako postoje stvarni rizici, stručnjaci upozoravaju da nije korisno prikazivati društvene mreže kao isključivog krivca za probleme mentalnog zdravlja mladih.
Jacqueline Nesi, psihologinja sa Sveučilišta Brown koja proučava odnos društvenih mreža i mentalnog zdravlja adolescenata, ističe da je važnije razumjeti kako i zašto određeni načini korištenja društvenih mreža utječu na pojedine mlade osobe.

Društvene mreže mogu imati i pozitivne strane. Mogu pomoći mladima da:

• pronađu zajednice ljudi sa sličnim interesima,
• izraze kreativnost,
• održe kontakte s prijateljima,
• pronađu podršku u teškim razdobljima.

Problem se najčešće pojavljuje kada korištenje društvenih mreža dovodi do stalnog uspoređivanja, gubitka sna, smanjenja stvarnih društvenih kontakata ili izlaganja štetnom sadržaju.

Stručnjaci naglašavaju da roditelji ne bi trebali samo zabranjivati društvene mreže, nego pomoći mladima da razviju kritičko razmišljanje i svjesnost o vlastitim reakcijama.
Važno je razgovarati s tinejdžerima o tome:

• kako se osjećaju nakon korištenja društvenih mreža,
• koji sadržaji na njih pozitivno ili negativno utječu,
• kako prepoznati kada im određeni sadržaji štete,
• kako napraviti pauzu od digitalnog svijeta.

Posebno je važna digitalna pismenost – sposobnost razumijevanja da sadržaji na internetu često nisu realan prikaz života, tijela ili uspjeha drugih ljudi.

Ključ nije u potpunom odbacivanju društvenih mreža, već u učenju kako ih koristiti na način koji pozitivno doprinosi mentalnom zdravlju. Mladi trebaju razviti sposobnost prepoznavanja štetnih sadržaja, razumjeti kako digitalno okruženje utječe na njihovo raspoloženje i naučiti koristiti tehnologiju na način koji podržava njihovo mentalno zdravlje.