Razgovarali smo s nutricionisticom o najnovijem trendu u prehrani – intermittent fastingu

Među brojnim prehrambenim trendovima, jedan od popularnijih u zadnje vrijeme jest intermittent fasting ili povremeni post. Prakticiraju ga često i studenti, možda najviše zbog toga što je naglasak na tome kada će se jesti, a ne što će se jesti. Kako bismo dobili detaljniji uvid, razgovarali smo sa splitskom nutricionisticom Ivom Tokić, vlasnicom nutricionističkog savjetovališta Nutrivat.

Objasnila nam je što je intermittent fasting i kako funkcionira:

– Intermittent fasting trenutno je najpopularniji prehrambeni pravac, a radi se o postu od hrane u određenom periodu. Najpopularniji oblici posta su 16/8 ili 5:2, u kojima se 16 sati u danu ne jede, a 8 sati se jede ili se 5 dana u tjednu jede kao i inače, a 2 dana se radi 24-satni post od hrane. Danas se jako puno piše o benefitima za zdravlje koje donosi ovakav način prehrane, pa su ljudi jako znatiželjni te žele to isprobati na svom tijelu. Osobno dobivam jako puno upita po pitanju ovakvog načina hranjenja, a neki od mojih klijenata su to i isprobali. Najveći broj ljudi se odluči za ovakav način prehrane jer on može izazvati gubitak kilograma, a u isto je vrijeme vrlo jednostavan za provođenje.

Za gubitak kilograma, govori nutricionistica Tokić, osoba mora biti u kalorijskom deficitu, treba unositi manje energije nego što organizam troši:

– Na taj način tijelo signalizira da mu nedostaje energija i počinje ju proizvoditi korištenjem nakupljenih masnih zaliha. Ako 16 sati u danu ne jedemo, a prije smo to činili, tijelo dobiva manje energije iz hrane, pa se na taj način potiče korištenje zaliha. Isti je slučaj i ako 2 dana u tjednu ne jedemo – na tjednoj razini smo u značajnom energetskom deficitu i posljedično gubimo na kilaži.

Unatoč njegovoj popularnosti i uspješnosti u gubljenju kilograma, često se postavlja pitanje održivosti takvog načina prehrane. Evo što naša sugovornica misli o tome:

– Smatram da korekcija prehrane treba služiti za dugoročne rezultate, za gubitak kilograma, održavanje nove tjelesne težine te treba donijeti benefite za naše zdravlje. Zbog toga nisam zagovornik ekstremnih prehrambenih trendova jer je pitanje vremena kada ćemo se vratiti starim navikama. Radije predlažem individualnu, umjerenu, raznoliku i izbalansiranu prehranu. Naravno, svi smo različiti i nekim ljudima zaista odgovara ovakav način prehrane gdje se hrana izbjegava u nekim periodima. Ako je to slučaj, nemam ništa protiv takvog načina hranjenja. Najvažnije je da nam ničega ne nedostaje, da ničega nema previše u prehrani i da smo mi njom zadovoljni. Ako je prehrana izbalansirana, nema straha od provođenja intermittent fastinga tijekom dužeg perioda.

S obzirom na duže razdoblje nekonzumiranja hrane, otkrila nam je postoji li rizik za određene skupine ljudi:

– Naravno, trudnice, djeca, dijabetičari i osobe s poremećajima u prehrani ne bi trebali provoditi ovakav način prehrane. Upitan je i za profesionalne sportaše, pa se treba provoditi u suradnji sa stručnom osobom. Ako ste osoba koja se osjeća jako nezadovoljno kada posti, onda ovakav način prehrane također nije za vas.

Doznali smo i trebali li tijekom provođenja intermittent fastinga u periodima nejedenja smanjiti fizičku aktivnosti, odnosno izbjegavati treninge:

– Ako smo u stanju gladovanja, naše tijelo koristi neke druge mehanizme stvaranja energije umjesto šećera koji smo unijeli putem hrane. Koristi se uskladišteni glikogen ili se stvaraju ketoni. U pravilu, možemo trenirati, ali je to uvijek individualno. Ovisi o tome kako se mi osjećamo kada treniramo bez unosa hrane.

Uz intermittent fasting vezuju se i brojne prednosti, poput bolje kontrole šećera u krvi, smanjenja upalnih procesa, jačanja imuniteta i poboljšanja funkcije mozga. Upitali smo je postoje li znanstveni dokazi za to.

– Da, jako puno istraživanja je napravljeno na ovu temu posljednjih godina. Intermittent fasting potiče bolju inzulinsku osjetljivost, popravljanje stanica i gensku ekspresiju, što u konačnici može imati utjecaj na spomenute zdravstvene parametre. Ali ne zaboravimo činjenicu da se to može postići i klasičnim deficitom. – istaknula je.

Nerijetko se spominje i veza intermittent fastinga i autofagije. Objasnila nam je kako se ona postiže:

– Istraživanja su pokazala da se ovim načinom prehrane može postići autofagija, odnosno eliminacija oštećenih stanica iz tijela. Isto se može postići i smanjenim kalorijskim unosom, odnosno klasičnim kalorijskim deficitom koji se u nutricionizmu koristi za gubitak kilograma. U znanstvenom se svijetu sada postavlja pitanje je li autofagija rezultat samo klasičnog kalorijskog deficita koji nastaje uslijed smanjenja konzumacije hrane zbog ove vremenske restrikcije?

Za kraj smo sugovornicu pitali da s nama podijeli savjet koji će koristiti svima koji žele nekako kontrolirati prehranu:

– Na prehranu ne treba nikada gledati crno-bijelo. Nema najboljeg niti najgoreg načina prehrane. Način prehrane koji jednoj osobi odgovara, drugoj može biti nezdrav. Prehrana je uvijek individualna i ovisi o tome što našem tijelu treba. Isto tako, nema zdrave i nezdrave hrane. Sve  je stvar količine, učestalosti konzumacije i prilagođenosti prehrane našim željama i potrebama.