LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Pomagači u kriznim vremenima

Imamo li sve pod kontrolom?

Pomagači u kriznim vremenima sa zadarskog Odjela za psihologiju danas nam pokazuju kako je pandemija utjecala na svakoga od nas. Jesmo li uspostavili kontrolu nad svime što nam se događalo i jesmo li bili svjesni svega?

Pomagači u kriznim vremenima sa zadarskog Odjela za psihologiju danas nam pokazuju kako je pandemija utjecala na svakoga od nas. Jesmo li uspostavili kontrolu nad svime što nam se događalo i jesmo li bili svjesni svega?

Mali istraživački tim Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru svojim je znanjem i iskustvom odlučio pomoći drugima u teškom periodu prouzrokovanom epidemijom koronavirusa. Kako bi očuvao mentalno zdravlje šire zajednice, svakog tjedna priprema kvalitetne edukativno-savjetodavne materijale koji su brojnim studentima već koristili, a koje sada dijele i s drugima. Čitati ih možete i na portalu Studentski.hr u seriji članaka Pomagači u kriznim vremenima

Student iz Đakova dobio tužbu protiv sveučilišta zbog neodržavanja nastave u vrijeme koronavirusa


U današnjem tekstu otkrivaju imamo li sve pod kontrolom. Prenosimo ga u nastavku. 

– Kad više nismo u mogućnosti promijeniti situaciju, tad izazov postaje da promijenimo sebe. – V. Frankl

Viktor Frankl, psihijatar za kojega smo svi barem jednom u životu čuli, utemeljitelj je psihoterapijskog pravca u kojem, uslijed brojnih životnih nedaća koje su ga snašle, ističe važnost pronalaska smisla. Zbog čega započinjemo naš članak upravo ovim citatom? Za one koji možda malo manje poznaju život i djelo Viktora Frankla važno je istaknuti događaj koji je uvelike obilježio njegov život. Naime, 1942. godine zajedno sa svojom obitelji, uhićen je i prevezen u nacistički koncentracijski logor. Iz logora je od cijele svoje obitelji samo on izašao živ. Nakon tih teških dana, svoje osjećaje i misli pretočio je u riječi stvarajući knjigu koja je netom nakon izdavanja postala svjetski bestseller. No, važnost te knjige za Frankla ne krije se u slavi koju mu je ona donijela, već u tome što je pisanjem uvidio razliku između onih koji su preživjeli i onih koji nisu: pronalazak smisla! Donedavno, i mi smo se nalazili u neizvjesnoj situaciji koja je mnogima od nas bila besmislena. Shodno tome, u posljednje vrijeme često smo u medijima čuli rečenicu: Ovo je rat protiv nevidljivog  neprijatelja. I ta rečenica jako dobro dočarava ovo razdoblje – borba protiv nevidljivog neprijatelja nad kojim nemamo kontrolu, što je našu stvarnost proželo neizvjesnošću, a potom, i uvelike otežalo pronalazak smisla.  Kako smo se suočavali s tim nevidljivim neprijateljem i svime što nam je donio u posljednjih nekoliko mjeseci i jesmo li mogli pronaći smisao u svemu?

Kada je koronavirus zaprijetio svim aspektima našeg života, a naročito fizičkom i psihičkom zdravlju, normalna reakcija koju smo sigurno svi osjetili je strah. Strah od nepoznatog, strah od neznanja, strah od svih onih s kojima smo se do jučer rukovali, grlili i družili. Svaki sljedeći dan postao je ispunjen neizvjesnošću. Što će biti sutra, prekosutra, za mjesec dana?, pitanja su na koje smo tražili odgovore, i još uvijek ih tražimo. Kako bismo umanjili tu neizvjesnost, žudjeli smo za informacijama. Pratili smo vijesti i sva događanja u svijetu, slušali razne znanstvenike i njihove teorije, te razvijali neke svoje. Mediji su nas svakodnevno zasipali mnoštvom različitih informacija kako bismo pokušali shvatiti što se, i zašto, događa. Međutim, informacije koje smo dobivali često su bile kontradiktorne i zbunjujuće, te smo svakom novom informacijom zapravo sve manje znali, a sve više postajali zbunjeni i osjećali da nemamo kontrolu nad onime što se događa. 

Zapravo, vrlo teško podnosimo kada stvari u našim životima izmaknu našoj kontroli, kada ne znamo što je ispred nas i što možemo očekivati. Zaista, to stvara jako neugodan psihički osjećaj bespomoćnosti koji dovodi do toga da više ne znamo što nam je raditi i da mislimo da što god učinili, ništa nećemo postići. Protiv toga smo se borili na razne načine – neki su vjerovali da se ne mogu zaraziti, neki su se usmjerili prema drugim aktivnostima kako ne bi razmišljali o svemu, neki su u svemu ovome pronašli nešto dobro, a neki su jednostavno prihvatili situaciju takva kakva jest i prilagodili joj se. Važnost pronalaska smisla i svrhovitosti situacija u kojima se nalazimo nije nimalo lak zadatak. Zašto? Preplavljeni emocijama i uznemireni mislima koje kod nas potenciraju izazovne situacije, iste za nas postaju iznimno stresne. No, kada shvatimo da je taj stres upravo ono što nam katkad treba da nešto naučimo iz svega, kada cijeloj situaciji damo smisao, ona postaje samo još jedna stepenica ka samoostvarenju.

Do sada smo vidjeli kako je pandemija utjecala na naše socijalne i virtualne odnose, a sada je vrijeme da pogledamo kako je utjecala na svakoga od nas! O čemu smo razmišljali? Kakve smo teorije imali? Kako smo se suočavali s neizvjesnošću? Jesmo li uspostavili kontrolu nad svime što nam se događalo i jesmo li bili svjesni svega?

Pogledajmo zajedno!

Svoja pitanja, komentare i prijedloge pišite na pandemijaija@gmail.com.

 

Osjećate li stres od rokova, preopterećenosti i očekivanja na faksu? Evo kome se možete obratiti


mag. psych. Matea Bodrožić Selak

studentica psihologije Paola Sturnela

Sutra se piše ispit iz psihologije, provjerite znate li odgovore na ova pitanja


prof. dr. sc. Anita Vulić-Prtorić

FOTO: PIXABAY