Društvene mreže svakodnevno koristi 4,41 milijarda ljudi, no kako one utječu na mentalno zdravlje?
Društvene mreže danas sastavni su dio naših života – s njima se budimo i liježemo, na njima izlažemo svoje živote i virimo u tuđe. Jeste li se ikad zapitali kakav to utjecaj ima na vaše mentalno zdravlje?
Društvene mreže danas sastavni su dio naših života – s njima se budimo i liježemo, na njima izlažemo svoje živote i virimo u tuđe. Jeste li se ikad zapitali kakav to utjecaj ima na vaše mentalno zdravlje?
Društvene mreže postavljaju nam tempo, definiraju što je poželjno i što nije, postavljaju standarde, one su neprekidan izvor informacija o drugima, ali i nama samima. Rijetki su dovoljno jaki oduprijeti se beskrajnom scrollanju i sanjarenju, dok su mnogi oni kojima je sve normalnije živjeti za dobru sliku na Instagramu.
Dnevno je na društvenim mrežama aktivno 4,41 milijarda ljudi, a prosječno na njima provode oko 3 sata, pri čemu se u 91% slučajeva za to služe mobilnim uređajem. Britanci u prosjeku na mobitel bace oko 28 puta dnevno, što je na godišnjoj bazi više od 10 000 puta. Gdje god da jesmo i što god radili, treće oko nam je na usmjereno mobilnom uređaju jer on postaje produžetak nas samih.
– Kada svoj osjećaj vrijednosti izvlačimo iz usporedbe s drugima, svoju sreću stavljamo u poziciju varijable nad kojom nemamo nikakvu kontrolu. – Dr. Tim Bono
Od online platformi koje redovito koristimo svakako imamo koristi. Olakšavaju nam život pri komunikaciji, omogućuju dostupnost informacija i svakako mogu pomoći kad je u pitanju posao. Ljudi kao društvena bića žude za interakcijom s drugim pojedincima unutar društva pri čemu društvene mreže također pomažu. No dozvolite li da svijet interneta zamijeni stvarnost, vrlo je moguća pojava tjeskobe i usamljenosti, ali i težih psihičkih stanja. Ako od provođenja vremena ondje osjećate tjeskobu, strah, nemir, tugu, nezadovoljstvo, frustraciju ili usamljenost, vrijeme je za promjenu načina konzumacije online sadržaja.
Jedan od fenomena ovog internetskog doba je i FOMO, točnije fear of missing out, u prijevodu strah od propuštanja. Iako postoji dulje od društvenih mreža, tek sada, s milenijskom generacijom, postaje sve učestalija pojava. U Oxfordov rječnik ovaj je izraz uvršten prije 7 godina, a označava osjećaj straha od propuštanja nekog iskustva, događaja ili mogućnosti za stvaranjem nekih novih sjećanja. Osobito se javlja u periodu vikenda kada su društvene mreže prepune slika iz izlazaka i društvenih okupljanja koje vi kao promatrač trenutno propuštate. Karakterističan je za milenijsku generaciju, ali i generaciju Z.
Ako ste se ikad pitali Je li moguće da svi uživaju osim mene?, velika je vjerojatnost da ste proživjeli FOMO. Odjednom uočavate kako naizgled svima bolje ide nego vama. Svi putuju, odlaze na festivale, ljetuju, zimuju, imaju izvrsne karijerne puteve, faks im je najmanji problem i onda ste tu vi kojima ništa ne polazi od ruke, a najdalje što putujete jest kući za vikend. Ovi osjećaji nisu neobični te ih ne proživljavate sami – 2013. godine istraživanje platforme za prikupljanje podataka My Life pokazalo je kako 56% korisnika društvenih mreža također osjeća FOMO.
Konstantno praćenje onog što možda propuštate izaziva pojavu tjeskobe i usamljenosti, a zapažanje svoje odsutnosti među prijateljima u ljudima može dovesti do štetnih psiholoških učinaka.
Nesigurnost
Iako su mnogi svjesni kako slike s društvenih mreža ne predstavljaju stvarnost, već su inteligentno manipulirane pokazujući samo ono najljepše od života, to ne znači kako takve fotografije nemaju utjecaj na ljudsku psihu. Provodeći sate i listajući takav sadržaj, nerijetko uspoređujemo naše i one tuđe živote s druge strane ekrana.
Nesigurnost vreba iza svakog sljedećeg scrolla – pitate se zašto ne izgledate kao Instagram modeli ili zašto ne uživate luksuz pojedinih online ličnosti. Iako vjerojatno znate kako sve to nije pravi odraz njihovih života, ne možete si pomoći da se ne zamislite kako bi bilo lijepo da ste na njihovu mjestu. To nas kao društvo čini nesigurnima u vlastite živote, ali i izgled. Sve više mladih danas bori se s poremećajima uzrokovanim iskrivljenim slikama o sebi i svojoj stvarnosti kojima društvene mreže i online sadržaji znatno doprinose.
Vrednovati sebe po broju pratitelja i lajkova spada u moderne bolesti 21. stoljeća. Teško je oduprijeti se trenutačnoj gratifikaciji koju društvene mreže omogućuju, no što kad takvog sviđanja nema? Konstantna osvježavanja naslovnice u potrazi za novom obavijesti u pretincu notifikacija kompulzivna je reakcija na potragu za osjećajem vrijednosti i prihvaćenosti. Osjećati se manje vrijednim u slučaju neuživanja takve online pažnje može znatno narušiti duševni mir pojedinca, osobito kad su u pitanju mladi.
Moderno ropstvo
Poznajete li nekog tko iz kuće može izaći bez mobitela? Jesu li mobilni uređaji uistinu postali produžetak nas samih? Vjerni smo im i nikako ih ne napuštamo. Trzamo na svaki njihov zvuk i vibraciju. Više suza pustili bismo za slomljeni mobitel nego ruku ili pak nogu. Sve se događa online, osobito u koronasvijetu – sastanci, obrazovanje, posao, plaćanje računa, pa čak i nabavka namirnica. Mobiteli su danas dio nas. Konstantno ih prebacujemo po rukama i koristimo ih kad god dobijemo slobodnu priliku.
Iako se čini kao bezopasna zabava, društvene mreže izazivaju ovisnost. Kada provodite vrijeme s onima koje volite, razine dopamina u mozgu rastu. S vremenom mozak se navikne na ovakav učinak, što uzrokuje da sve češće tražite ovaj opuštajući način zabave.
U potrazi za pomoći
Odgovorna konzumacija online sadržaja ključna je za kvalitetan suživot u online svijetu, a potražiti pomoć ako to nije ostvarivo ne smije biti sramota.
