„Studentska buna“ udruženih grupa Hrvatskih studija
Problemi kolaju već duže vrijeme i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, s čime brojni studenti nisu ni bili upoznati, a upravo je to bio pokretač udruženja studenata Hrvatskih studija pod imenom Studenti govore, točnije studenata filozofije, sociologije, psihologije i komunikologije.
Problemi kolaju već duže vrijeme i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, s čime brojni studenti nisu ni bili upoznati, a upravo je to bio pokretač udruženja studenata Hrvatskih studija pod imenom Studenti govore, točnije studenata filozofije, sociologije, psihologije i komunikologije.
Novu akademsku godinu obilježile su pobune studenata, počevši od one na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do pobune na Tekstilno-tehnološkom fakultetu protiv samovolje zagrebačkog Sveučilišta koje im sve više, kažu, narušava priliku za kvalitetnu budućnost u obrazovanju. Studenti Sveučilišta u Zagrebu odlučili su ujediniti se u Platformu koja će svoje snage usmjeriti i artikulirati prema borbi protiv svih negativnih pojavnosti na Sveučilištu u Zagrebu i koja će raditi na širem studentskom organiziranju, stoji u pozivu upućenom svim studentskim udrugama i studentskim zborovima zagrebačkog Sveučilišta.
Problemi kolaju već duže vrijeme i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, s čime brojni studenti nisu ni bili upoznati, a upravo je to bio pokretač udruženja studenata Hrvatskih studija pod imenom Studenti govore, točnije studenata filozofije, sociologije, psihologije i komunikologije. I na njihovoj se meti našao rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, kojeg su studenti prozvali da samovoljnim postavljanjem nova uprave blokira rad Hrvatskih studija i time u pitanje dovodi njihovu budućnost.
Naime, Hrvatski studiji od veljače ove godine u potpunoj su blokadi; 1. veljače donesena je odluka rektora Borasa o pokretanju postupka rješavanja pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija te o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstvenog profila i ustroja Hrvatskih studija. Nadalje, ucijenjeni su hitnim rješavanjem svojeg pravnog statusa temeljem primjedbi Agencije za znanost i visoko obrazovanje, budući da nemaju status fakulteta već su podružnica Sveučilišta u Zagrebu.
Potaknuti problemima koji se odgađaju i spremaju pod tepih, studenti su odlučili napisati i poslati otvoreno pismo Senatu Sveučilišta u Zagrebu. U otvorenom pismu upućenom medijima predstavili su tri problematične točke u kojima su postavili pitanja na koja očekuju odgovore. Pismo su poslali članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu prije sljedeće sjednice 15. studenog.
Tri osnovna problema
Prvi i osnovni problem je rješavanje pravnog statusa Hrvatskih studija, budući da nemaju status fakultet već "podružnice Sveučilišta u Zagrebu". Ujedno žele da Znanstveno-nastavničko vijeće ima pravo odabrati vlastite članove u Odbor za provedbu postupka rješavanja pravnog statusa, znanstveno-nastavnog profila i ustroja Hrvatskih studija, te da imaju pravo na mišljenje o odluci Odbora koje se mora uvažiti.
Drugi problem je dvopredmetno studiranje jer ne žele studirati paralelno na diplomskim studijima nego dvopredmetno, bez dvostrukog opterećenja.
Treći problem je imenovanje voditelja. Žele da se riješi "sukob" Pravilnika Hrvatskih studija i Statuta Sveučilišta, koji govore drugačije o izboru voditelja.
Prije nego što su otvoreno pismo poslali medijima, tekst o njegovom sadržaju objavljen je na jednom portalu. Taj je potez ujedno i razlog prekida suradnje udruženja Studenti govore sa Studentskim zborom Hrvatskih studija, budući da je pismo bilo poslano u povjerenju i u svrhu suradnje. Ispod objave o prekidu suradnje razvila se rasprava između studenata iz koje je očito da su mišljenja podijeljena jer otvoreno pismo ne potpisuju sve udruge Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
1. Pravni status Hrvatskih studija
Rješavanje pravnog statusa i položaja Hrvatskih studija unutar Sveučilišta u Zagrebu, uz otklanjanje još nekih nedostataka, osnovna je preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje s 12. prosincem 2017. kao krajnjim rokom za ispunjenje uvjeta propisanih u preporuci. Hrvatski studiji izradili su Akcijski plan za trogodišnje razdoblje (2015-2017) koji je napravljen s ciljem adresiranja problema istaknutih u reakreditacijskoj preporuci i unapređivanja ustanove. Akcijski plan izglasan je u lipnju 2015. i aktivnosti definirane tim planom bile su u tijeku sve do rektorove Odluke od 1. veljače 2016.
Odlukom o pokretanju postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija te o imenovanju Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija rektor je poništio sve dotada napravljeno i spriječio svako daljnje djelovanje zaposlenika HS-a na tom planu. Rektor je imenovao ad hoc odbor koji bi trebao odlučivati o sudbini Hrvatskih studija, u kojemu sjede samo tri djelatnika HS-a, dok je ostatak ZNV-a onemogućen u bilo kakvom djelovanju koje bi bilo usmjereno prema otklanjanju nedostataka utvrđenih u preporuci Agencije. Studenti smatraju potrebnim ukazati i na to da u odboru danas sjede isti ljudi koji su i u prošlosti trebali odlučivati o sudbini Hrvatskih studija (prof. dr. sc. Ante Čović) te koji su bili u sudskom sporu s Hrvatskim studijima (akademik Mislav Ježić i prof. dr. sc. Ante Čović).
Smatramo da takva povijest sukoba i medijskih istupa u kojima je jasno izražavana nenaklonost prema Hrvatskim studijima (prof. Čović je, naime, prije petnaestak godina Hrvatske studije označio kao “hercegovačko, bolesno tkivo na Sveučilištu”, Student, ožujak 2000.) pokazuje jasnu pristranost i da studenti, prema tome, ne mogu vjerovati da će odboru prioritet biti najbolji interes studenata. Odluka je, osim formiranja odbora, donijela i zabranu zapošljavanja i izbora djelatnika u suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima, a obustavljeno je i “iniciranje i provođenje postupaka uvođenja novih ili izmjene postojećih studijskih programa” čime su direktno prekršena prava studenata Hrvatskih studija propisana u Statutu Sveučilišta u Zagrebu (članak 56., stavak 1. i 2.).
Također je potrebno ukazati i na to da formirano povjerenstvo, od stupanja na snagu Odluke (1. veljače, 2016.) nije donijelo nikakav prijedlog, preporuku ili odluku, iako je izmjenom i dopunom Odluke (9. veljače, 2016.) utvrđen krajnji rok do kojega su zabrane ili blokada na snazi (30. rujna 2016.). Budući da u 8 mjeseci od strane povjerenstva ništa nije napravljeno, a da su Hrvatski studiji u tom razdoblju bili onemogućeni u bilo kakvom djelovanju, studenti zaključuju da blokada redovnog rada Hrvatskih studija nije imala drugu svrhu osim same blokade, te od Senata traže odgovore na sljedeća pitanja:
1. Koji su konkretni koraci poduzeti po pitanju rješavanja pravnog statusa i položaja Hrvatskih studija?
2. Smatra li Senat da bi eventualne odluke koje bi Odbor u trenutnom sastavu donio mogle biti dvojbene s obzirom na gore navedene činjenice?
3. Koji su razlozi blokade redovnog rada Hrvatskih studija i s kojom svrhom je blokada nametnuta? Na koji način takva odluka doprinosi otklanjanju nedostataka navedenih u preporuci Agencije, budući da je zabrana zapošljavanja te uvođenja ili izmjene postojećih studijskih programa u direktnoj kontradikciji s navedenim preporukama?
2. Dvopredmetni diplomski studij
Mogućnost dvopredmetnog studija na diplomskoj razini na Hrvatskim studijima ne postoji. Naši studenti, koji bi na diplomskoj razini htjeli nastaviti studirati kombinaciju s preddiplomske razine, moraju upisati dva diplomska studija, uz dvostruko opterećenje. To konkretno znači da za istu diplomu kao primjerice na Filozofskom fakultetu moraju sakupiti dvostruko ECTS bodova. Ravnajući se preporukom Agencije, Hrvatski studiji su izradili, prihvatili i Sveučilištu u Zagrebu uputili potrebne zahtjeve i elaborate za uvođenje dvopredmetnih diplomskih studija nastavničkog smjera. Međutim, i ta je inicijativa stopirana gore navedenom Odlukom.
Studenti i po ovom pitanju traže od Senata odgovor:
1. Na koji način se misli riješiti problem neravnomjernog opterećenja studenata na istim studijskim razinama unutar Sveučilišta?
3. Imenovanje novog voditelja na Hrvatskim studijima
Rektor Boras je i po pitanju izbora novog voditelja odlučio oduzeti Hrvatskim studijima autonomiju u odlučivanju. Samovoljnim tumačenjem procedure propisane Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Pravilnikom o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija (odnosno rektorovim pozivanjem na koliziju višeg i nižeg akta), suprotno dosadašnjoj praksi, rektor je imenovao novog voditelja HS-a. Imenovani voditelj ne samo da nije dobio propisanu natpolovičnu većinu glasova Znanstveno-nastavnog vijeća, nego nije dobio ni najveći broj glasova od troje prijavljenih kandidata. Prethodni voditelj Hrvatskih studija dostavio je službeni dopis od 11. travnja 2016., s kojim je rektor bio dužan upoznati Senat Sveučilišta, o odluci Znanstveno-nastavnog vijeća da se postupak izbora voditelja mora ponoviti jer nitko od troje prijavljenih kandidata nije dobio potreban broj glasova odnosno pozitivno mišljenje Znanstveno-nastavnog vijeća. Znanstveno-nastavno vijeće također se na sjednici od 26. travnja 2016. negativno očitovalo o odluci o imenovanju novoga voditelja.
Budući da novi voditelj, a time i petero članova uprave koje je on imenovao, nema podršku većine članova Znanstveno-nastavnog vijeća, te svoje obnašanje te dužnosti može zahvaliti isključivo rektorovoj odluci, studenti žele Senatu postaviti sljedeća pitanja:
1. Kakve reperkusije studenti mogu očekivati kao posljedicu nefunkcioniranja Znanstveno-nastavnog vijeća?
2. Kada studenti mogu očekivati očitovanje Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu po pitanju rektorovog tumačenja “kolizije višeg i nižeg akta”?
3. Program na osnovi kojega je imenovan novi voditelj u osnovi je proširena kroatologija – voditelj je prilikom predstavljanja svog programa ustvrdio da je nacionalni identitet nužna odrednica Hrvatskih studija, a sve kako bi napokon mogli riješiti svoj pravni status. Studente zanima, budući da je 2000. godine inicijativa za ukidanjem Hrvatskih studija bila utemeljena upravo na argumentima pretjerane nacionalne određenosti (tako je prof. dr. sc. Vesna Pusić komentirala kako se “ne može studirati hrvatska sociologija ili hrvatska filozofija bez konteksta” (Vjesnik, 24. veljače 2000.), kako to da je danas nužnost za rješavanje pravnog statusa Hrvatskih studija upravo takva nacionalna određenost? Studenti također smatraju da im tako usko određeni studijski programi ne mogu osigurati dostatne kompetencije za tržište rada.
Potpisuju:
- Udruga studenata sociologije Anomija
- Udruga studenata komunikologije i novinarstva Komuna
- Klub studenata psihologije Hrvatskih studija Feniks
- Udruga studenata filozofije Scopus
- Udruga za promicanje studentskih aktivnosti UPSA
- Omni media
O budućnosti Hrvatskih studija raspravljat će se na tribini Rektore, imamo problem koju inicijativa Studenti govore organizira u ponedjeljak, 14. studenoga u Novinarskom domu u Zagrebu.
