Saznali smo na koje probleme najčešće nailaze zagrebački studenti i njihova pravobraniteljica
U razgovoru sa studentskom pravobraniteljicom Barbarom Šimić saznali smo što najviše muči studente i zbog čega joj se najčešće obraćaju.
U razgovoru sa studentskom pravobraniteljicom Barbarom Šimić saznali smo što najviše muči studente i zbog čega joj se najčešće obraćaju.
Poznata je informacija da studentska pravobraniteljica Barbara Šimić svakoga četvrtka u poslijepodnevnm terminima održava primanja studenata, a ako ne možete doći u to vrijeme, možete doći u neko drugo uz prethodnu najavu e-mailom ili telefonski. Iako ste mogli dobiti velik broj informacija o studentskim pravima ako se prisustvovali jednome od njenih predavanja pod nazivom Upoznaj svoja prava, koje je sadržano i u istoimenoj brošuri, upita studenata nikada ne manjka. U razgovoru s Barbarom saznali smo što najviše muči studente i zbog čega joj se najčešće obraćaju.
Pravobraniteljica je u svojem drugom mandatu naišla na razne upite i situacije pa zbog toga studente puno lakše uputi na rješenje problema nego što je to mogla početkom prvog mandata. Nakon što je student objasnio svoju situaciju ona će mu objasniti zašto njegova prava nisu prekršena ako je to slučaj, odnosno, zamolit će ga da joj e-mailom pošalje svoj problem ako postoje nepravilnosti. Student može odlučiti želi li ostati anoniman ili će pravobraniteljica pred dekanat izići s njegovim imenom. Nakon odobrenja studenta pravobraniteljica dekanatu šalje dopis, dok je dekanat obavezan poslati svoje očitovanje, odnosno svoju stranu priče. Ako nije moguće riješiti problem s dekanatom, problem se prosljeđuje rektoru ili prorektorici koji kasnije rješavaju problem, no to, prema Barbarinim riječima, nije čest slučaj.
Problem mirovanja godina jedan je od najboljih primjera načina funkcioniranja rada pravobraniteljice, a jedan je od najčešćih problema u rujnu. Studenti joj se tada javljaju s upitom o tome kako pokrenuti taj postupak te općenito traže više informacija o tome. Nakon što student preda zahtjev za mirovanjem te on bude odbijen pravobraniteljica može reagirati ako je studentu odbijen zahtjev zbog nečega što je u pravilniku dozvoljeno.
– O prihvaćanju molbe za mirovanjem godine odlučuju za to nadležne uprave pa na tu odluku ne mogu utjecati. Tu mogu uskočiti samo ako su se u razlogu odbijanja našle nekakve nepravilnosti. Primjerice, u odluci je navedeno da je studentova molba odbijena jer je za vrijeme mirovanja polagao ispite, što je po Pravilniku dozvoljeno, pa u tome slučaju mogu intervenirati. No ako je slučaj da je molba odbijena jer trajanje bolesti nije bilo dovoljno dugo da bi se mirovanje odobrilo, tu ne mogu intervenirati – izjavila je pravobraniteljica Barbara Šimić za Studentski.hr.
Osim toga, problematičan je pad ispita osmi put, odnosno pad pred komisijom, cijena ECTS-boda, školarina, plaća li se mirovanje godine i slično. Česta su i pitanja o studentskom radu, posebice kada je student treći put mijenjao studij pa ga zanima ima li pravo raditi preko studentskog ugovora, na što slijedi potvrdan odgovor ako student nije brucoš.
Pravobraniteljica moli kolege studente da se ne ustručavaju obratiti joj se u slučaju bilo kakvih problema jer će zajedničkim snagama lakše doći do rješenja.
