Održan Sveučilišni dan e-učenja – Kako smo odgovorili na izazove nastave u pandemiji?
Dan e-učenja događanje je Srca koje se tradicionalno održava s namjerom da se akademskoj zajednici, prvenstveno nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, pruži mogućnost razmjene iskustava i stjecanja novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu.
Dan e-učenja događanje je Srca koje se tradicionalno održava s namjerom da se akademskoj zajednici, prvenstveno nastavnicima Sveučilišta u Zagrebu, pruži mogućnost razmjene iskustava i stjecanja novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja u obrazovnom procesu.
Prošli je tjedan putem sustava za webinare Srca virtualno održan Sveučilišni dan e-učenja.
Na samom početku ravnatelj Srca Ivan Marić, kao domaćin, pozdravio je sudionike te u svom govoru istaknuo:
– U Srcu s ponosom ističemo da već 50 godina nastavnicima, studentima, istraživačima, upravama visokih učilišta, ministarstvu, agencijama i drugima uspješno pružamo kvalitetnu podršku u učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija pri tome osiguravajući čitav set odgovarajućih, dostupnih, pouzdanih i sigurnih infrastruktura te digitalnih usluga koje odgovaraju potrebama korisnika. Jedan od temelja na kojima Srce počiva jesu i centri kompetencija i centri izvrsnosti iz različitih područja e-infrastrukture, a Centar za e-učenje Srca je definitivno jedna od perjanica Srca. Svojim radom u proteklih 14 godina zaslužio je epitet najvećeg i nacionalnog centra za e-učenje u Hrvatskoj.
U nastavku je slijedila prezentacija obrazovnih aktivnosti Srca u kojoj je naglašena podrška koju svojim korisnicima pruža Centar za e-učenje i tečajevi koje Srce omogućava nastavnicima i studentima.
VEZANO: Kako su studenti preživjeli pandemiju? AZVO predstavio rezultate istraživanja
Studenti i nastava u pandemiji naziv je panela na kojem se sa studentima, nastavnicima i čelnicima ustanova raspravljalo o tome kako su se studenti snašli u nastavi tijekom pandemije, o njihovim iskustvima te prednostima i nedostacima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju. Razgovaralo se koliko su digitalne tehnologije utjecale na njihov način učenja i sudjelovanja u nastavi te nedostaje li im učionička nastava i odlazak na fakultet. Na početku panela, kao uvod u raspravu, predstavljeni su rezultati istraživanja koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje o učincima pandemije bolesti COVID-19 na iskustvo studiranja.
Panelisti su bili sa Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Tomislav Rolich, prodekan za nastavu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, dr. sc. Daniel Domović, poslijedoktorand Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Luka Cavaliere Lokas, predsjednik Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Anton Novaković, student 4. godine Stomatološkog fakulteta i Korina Srpak, studentica 2. godine Medicinskog fakulteta.
Tijekom rasprave na panelu istaknuto je da rezultati istraživanja dobro oslikavaju situaciju u nastavi i potvrđuju da je pandemija uzrokovala visoku razinu stresa i brojne prilagodbe što ukazuje i podatak od 52 % studenata koji svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim ili puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije.
Posebice im nedostaje socijalni kontakt s drugim studentima, ali i mogućnost veće interakcije s nastavnicima. Unatoč tome, mogućnost prilagodbe i integriranja kod mladih je bolja. Međutim 64 % studenata ne zna postoji li dostupna usluga psihološke pomoći na njihovom visokom učilištu, dok je 16 % studenata reklo da ne postoji. To su podaci koje svakako treba mijenjati. Potrebno je pojačati dostupnost i vidljivost psiholoških savjetovališta kao i donijeti nacionalnu strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja.
Također tijekom panela je istaknuto da je nastavnicima nužno osigurati kontinuiranu podršku i edukaciju ne samo u radu s digitalnim tehnologijama nego i u njihovoj implementaciji u nastavu na pravilan i kvalitetan način. Pri tome svakako treba uzeti u obzir heterogenost studija i studenata te treba dobro procijeniti koji je odgovarajući model nastave i na koji način ga provesti za svako područje, za svaki studijski program, za svaku razinu studija. Povratak na „staro“ odnosno čistu učioničku nastavu nemoguć je jer je potrebno ići u skladu s vremenom u kojem živimo i iskoristiti naučeno u krizi, kao i prilagoditi nastavu potrebama današnjeg društva i digitalnog doba.
S time su se složili i studenti koji smatraju da su digitalne tehnologije sastavni dio obrazovnog procesa, kao hibridni oblik nastave u kojem je dio nastave online, a dio u učionici.
Nakon toga je slijedilo predstavljanje četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pravnog fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Geodetskog fakulteta koji su se predstaviti odabranim e-kolegijem kao primjerom dobre prakse i svojim načinom implementacije e-učenja. Prodekani za nastavu ovih fakulteta predstavili su kako su njihove ustanove odgovorile na izazov prelaska na online nastavu zbog pandemije COVID-19.
Ovom prilikom i Centar za e-učenje Srca obilježio je svoju četrnaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane podrške visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja.
Centar za e-učenje Srca aktivno i predano radi na osiguravanju kvalitete i dostupnosti tehnologija e-učenja za sustav visokog obrazovanja te posebnu pažnju posvećuje podršci korisnicima, posebice nastavnicima, kojima je kvalitetna podrška Centra svakodnevno osigurana i dostupna kao i stručno usavršavanje u radu s tehnologijama i njihovoj implementaciji u obrazovni proces.
Danas Centar za e-učenje djeluje kao nacionalni centar za ustanove u sustavu visokog obrazovanja. Na sustavu Merlin samo za ovu akademsku godinu otvoreno je više od 27.000 e-kolegija, a sustav koristi preko 9.500 nastavnika i više od 83.000 studenta s 94 ustanove iz sustava visokog obrazovanja.
