Novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - promjene vezane uz redovne studente i autonomiju visokoobrazovnih institucija

Jučer se na redovnoj sjednici Hrvatskog sabora raspravljalo o konačnom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. S obzirom da je još uvijek aktualni zakon na snazi već punih 20 godina, nove odredbe bi trebale uvelike doprinijeti razvoju visokog obrazovanja na području Republike Hrvatske. Pomalo poražavajuće zvuči činjenica da je predlaganju novog zakona prisustvovalo tek nekoliko zastupnika, a još manje je sudjelovalo u aktivnoj raspravi.

Ključne izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 

Na samom početku sjednice, aktualni Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, predstavio je osnovni cilj koji bi novi zakon trebao ispuniti.

S obzirom da postojeći sustav visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti karakteriziraju smanjenja produktivnost, transparentnost i neadekvatan model financiranja, potrebno je donijeti novi zakonski okvir kojim će se urediti ova pitanja. Osnovni cilj ovog zakona je osuvremeniti sustav visokog obrazovanja, ojačati njegove institucijske kapacitete te ga uskladiti s načelima europskog visokog obrazovanja. - rekao je ministar u uvodu izlaganja.

Jedna od najvećih promjena odnosi se na autonomiju Sveučilišta i drugih visokoobrazovnih institucija. Kada zakon službeno stupi na snagu, Sveučilišta će moći potpuno neovisno provoditi izbore za rektore, a fakulteti će samostalno odlučivati o izboru dekana i ostalih članova fakultetskih vijeća. Druga važna odredba tiče se studijskih programa i upisnih kvota. Sukladno tome, ministar Fuchs ističe kako će vlada poticati upise na fakultetske smjerove u kojima postoji deficit radne snage. 

Također, novi zakon se tiče i svih redovnih studenata koji će, kada zakon stupi na snagu, moći biti u radnom odnosu te će moći obavljati samostalnu djelatnost. Pri tome, redovni studenti će i dalje imati pravo na subvencioniranje i školarine, ali neće moći aplicirati za državne stipendije i smještaj u studentskim domovima. Još jedna važna odredba novog zakona odnosi se na državno financiranje visokoobrazovnih institucija. Od sada će naglasak biti na kvaliteti, relevantnosti, socijalnoj osjetljivosti te međunarodnoj prepoznatljivosti visokoobrazovnih institucija na području RH. Programski ugovor, na temelju kojeg se vrši financiranje, morat će sadržavati jasno postavljene ciljeve i bit će potrebno transparentnije prikazivati troškove.

Od velikog je značaja uvođenje novog zakonskog okvira koji će uzimajući u obzir europsku dimenziju razvoja sustava znanosti i obrazovanja, istovremeno osuvremeniti nacionalni sustav i poticati razvoj društva i inovacija u znanosti. - rekao je ministar Fuchs u zaključku konačnog prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.