Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja: Ključno je povezivanje obrazovanja i tržišta rada

Proces evaluacije Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine za 2023. godinu otkriva značajan napredak u provedbi različitih strategija i ciljeva usmjerenih na unaprjeđenje obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Izvješće o provedbi donosi dubinski uvid u postignuća, izazove i daljnje smjernice za unapređenje obrazovanja u različitim segmentima, od ranog i predškolskog odgoja do visokog obrazovanja.

Jedan od ključnih ciljeva Nacionalnog plana je osigurati pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu. Kroz različite mjere, poput dodjele sredstava za izgradnju i opremanje predškolskih ustanova te razvoja Nacionalnog kurikuluma predškole, Ministarstvo znanosti i obrazovanja radilo je na poboljšanju pristupa i kvalitete predškolskog obrazovanja. Također, aktivnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU), poput Erasmus+ poziva za mobilnost odgojno-obrazovnih djelatnika, doprinose internacionalizaciji obrazovanja, stoji u izvješću.

U segmentu osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja, fokus je bio na poboljšanju odgojno-obrazovnih ishoda učenika. Kroz aktivnosti poput uvođenja cjelodnevnog obrazovanja, povećanja broja sati nastave te infrastrukturnih promjena u školama, provedene su mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete nastave i ishoda učenja. Suradnja s Agencijom za mobilnost i programe EU te Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dodatno je podržala ove inicijative.

Povezivanje obrazovanja i tržišta rada ključno je za osiguravanje više razine zapošljivosti osoba s kvalifikacijama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Kroz različite programe, poput razvoja sektorskih kurikuluma, poticanja stručne prakse te dodjele poticaja učenicima, provedene su mjere s ciljem poboljšanja integracije strukovnog obrazovanja s tržištem rada.

Napredak je zabilježen i u segmentu cjeloživotnog učenja, s naglaskom na izradu oglednih programa obrazovanja odraslih, uspostavu sustava vrednovanja prethodnog učenja te organizaciju obrazovnih događaja. Ovi napori usmjereni su na osiguravanje pristupa kvalitetnom obrazovanju tijekom cijelog života.

Važno je istaknuti i napore koji su poduzeti kako bi se osigurao pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju, studentima s invaliditetom te darovitoj djeci i učenicima. Kroz različite inicijative, poput izrade posebnih kurikuluma, podrške učenicima s posebnim potrebama te sufinanciranja projekata rada s darovitim učenicima, radi se na osiguravanju inkluzivnog obrazovanja i podrške svim učenicima.

Dodatno, unaprjeđenje odgoja i obrazovanja djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina te hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, kao i nastavak procesa informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, bili su među ključnim fokusima u provedbi Nacionalnog plana, obrazloženo je dalje u izvješću.

Tijekom 2023. godine, ministarstvo u suradnji s drugim relevantnim tijelima uložilo je 256.288.335,49 eura u provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Ovaj plan obuhvaća ukupno 64 mjere raspoređene u deset posebnih ciljeva, od kojih su 53 mjere već u provedbi, dok se provedba 11 mjera tek planira. Iako su mjere uglavnom provođene prema planiranim aktivnostima, od 20 pokazatelja ishoda Nacionalnog plana, njih 10 je ostvarilo ciljane vrijednosti za 2023. godinu.

Vrijednosti pokazatelja ishoda ovise o različitim faktorima, no važno je napomenuti da je 2023. godina prva godina pune provedbe Nacionalnog plana. Očekuje se da će u sljedećem razdoblju biti postignut značajniji napredak u provedbi. Izvješće o provedbi Nacionalnog plana identificira i izazove poput potrebe za jačanjem kapaciteta odgojno-obrazovnih djelatnika, unaprjeđenja sustava stručnog usavršavanja te potrebe za daljnjim ulaganjima u infrastrukturu i opremanje obrazovnih ustanova. Sveukupno, proces evaluacije Nacionalnog plana pruža cjelovit uvid u stanje obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, ističući postignute uspjehe i identificirajući područja za daljnje unaprjeđenje.