Mišljenja oko ukidanja stručnog osposobljavanja podijeljena; evo što kažu SOR-ovci i HZZ
Ukidanje stručnog osposobljavanja moglo bi biti loše za mlade ljude nedeficitarnih zanimanja, a mi smo saznali što o tome kažu SOR-ovci, ali i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Ukidanje stručnog osposobljavanja moglo bi biti loše za mlade ljude nedeficitarnih zanimanja, a mi smo saznali što o tome kažu SOR-ovci, ali i Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Da se ukida stručno osposobljavanje sada je već stara vijest, no i dalje vlada podijeljeno mišljenje o tomu. Naime, dok su jedni zadovoljni ovom odlukom, drugi smatraju da će ukidanjem stručnog osposobljavanja doći do problema kada studenti završe fakultet i završe na burzi rada, a ne mogu naći adekvatno radno mjesto za stjecanje iskustva.
Vezano: U novu godinu ulazimo bez stručnog osposobljavanja; ostaje pripravništvo
Negativna strana SOR-a je ta da je omogućavao poslodavcima da zloupotrijebe mjeru pa svake godine uzimaju novu radnu snagu za stručno osposobljavanje, a da pri tome ne zaposle one koji su ranije prošli isto. Ukidanje ove mjere iz tog bi razloga bilo povoljno onima koji se bave nekakvim deficitarnim zanimanjem jer će posao ionako vjerojatno brzo naći, no kada je riječ o mladima nedeficitarnog zanimanja, slučaj je nešto drugačiji:
– Ukidanjem SOR-a mladi nedeficitarnih zanimanja, kao što su primjerice ona nastavnička, ostaju bez prilike za tako skorim radom u struci. Konkretno, diplomirala sam kroatistiku prije pola godine i od tada sam bila u vrlo aktivnoj potrazi za poslom u struci. Međutim, na koji god oglas bih se javila, čak i za vrlo kratkotrajne zamjene, imala sam barem još 3 ili 4 konkurenta, a među njima i one koji imaju iskustva u struci, prošli su SOR, položili stručni ispit i slično. Iako se u natječajima navodi kako iskustvo nije važno, uglavnom se (i opravdano) prednost daje kandidatima koji imaju iskustva. – otkrila je Elizabeta.
Još je jedan problem što pripravništvo zahtijeva slobodno radno mjesto, a SOR ne. Kakav će točno biti ishod, po njenom mišljenju, otkriva nam dalje Elizabeta:
– Ukidanjem SOR-a zatvaraju nam se i ta jedina vrata koja su nam donekle omogućavala da provirimo u svijet rada u školi i položimo stručni ispit, ne bi li barem donekle mogli konkurirati na tržištu. Iako se najavljuje veliki povratak pripravništva, koje uistinu zvuči puno bolje, pitanje je koliko će poslodavci, u ovom slučaju škole, biti u mogućnosti zapošljavati preko ove mjere jer je dosad za nju bilo potrebno slobodno radno mjesto koje bi onda popunio pripravnik. Iako još nisu objavljeni uvjeti pod kojima će se u 2020. obavljati pripravništvo, sasvim je izgledno da će tek diplomirani nastavnici nedeficitarnih predmeta ostati bez mjere koja bi pokrivala njihovu prvu priliku rada u struci.
Slično razmišljanje dijeli i Dajana, koja kao prednost još ističe i širenje kruga ljudi koji se bave istom strukom:
– Mislim da je SOR jedna lijepa prilika za dokazati se i steći poznanstva koja nam kasnije mogu pomoći, a inače ne bismo imali priliku kretati se u tim krugovima. Također, poticajno je i to da kad dođeš s fakulteta, dobiješ priliku raditi, a ne da te odmah ubije u pojam burza i nemogućnost pronalaska posla. Još jedna stvar, koja očito prolazi ispod radara, jest ta da za SOR nije bilo nužno da bude otvoreno radno mjesto, već smo kao višak mogli učiti i raditi, dok se pripravništvo može dobiti isključivo ako poslodavac ima potrebu za radnikom na određenom radnom mjestu. Tu će se prilike za ulazak u struku puno teže stvarati.
Na naš upit što se planira poduzeti kako ne bi došlo do toga da mladi gube priliku doći u doticaj sa strukom Hrvatski zavod za zapošljavanje prvo je napomenuo da će u sljedećoj godini naglasak biti na provedbi mjera koje za cilj imaju zapošljavanje primjenom ugovora o radu, kao što su potpore za zapošljavane, potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, tj. pripravništvo i potpore za usavršavanje.
HZZ istaknuo je prednosti pripravništva uz ugovor o radu koji će, prema njihovim riječima, prije svega mladima pružiti ekonomsku i socijalnu sigurnost:
– Za osobe koje nemaju radnog iskustva u zvanju za koje su završile školovanje primjenjiva je Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo koja će mlade osnažiti za samostalan rad te im omogućiti prvo zapošljavanje/odrađivanje pripravničkog staža uz sklapanje ugovora o radu. Cilj je ove mjere osigurati stjecanje radnog iskustva kroz primjenu ugovora o radu te samim time osigurati osobama sva prava i prednosti koje nosi ugovor o radu u odnosu na druge oblike rada. Navedeno se odnosi na naknadu za rad, odnosno plaću sukladno razini obrazovanja i složenosti poslova koje osoba obavlja, materijalna i druga prava iz kolektivnog ugovora, prava za vrijeme privremene nesposobnosti, a prije svega ekonomsku i socijalnu sigurnost.
Iako pripravništvo, barem u teoriji, mladima pruža veću sigurnost od stručnog osposobljavanja, problem se javlja kada teoriju treba provesti u praksu. Što će ovo sve značiti onima koji se natječu sa stotinama ili tisućama ljudi iste struke koji i dalje čekaju svoje prvo iskustvo u struci? S obzirom na odgovor iz HZZ-a, izgleda da se odgovor neće konkretno znati sve do sljedeće godine.
