Koliko zapravo (ne) znamo?
Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih.
Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih.
Europska komisija iznijela je podatke o edukacijskom sustavu zemalja članica EU u svom Monitoru obrazovanja i osposobljavanja. Monitor prikazuje određeni napredak svake zemlje članice u odnosu na postavljena mjerila.
Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije. Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih. Do nekvalitete sustava može dovesti čitav niz čimbenika, od kojih su najistaknutiji stručnost i kompetencija nastavnika te motiviranost učenika.
Dodatno zabrinjava podatak da su rezultati iz godine u godinu lošiji. Veliki upitnik mora se staviti ispred imena Ministarstva obrazovanja i preispitati uspješnost provedenih reformi. Svake godine raste broj visokoobrazovanih građana, a znanje je sve niže. Mnogi krive nepravilnu provedbu Bolonjskog procesa koja se na nekim sveučilištima provodi u tragovima. Je li Bolonjski proces uveden prerano na naša sveučilišta i jesmo li uopće bili spremni za takvu vrstu obrazovnog sustava? Studenti će vjerojatno na pitanje odgovoriti pozitivno jer je većina svjesna da se razina znanja smanjuje sukladno s količinom zadanog gradiva. Kolokviji su još jedan čimbenik koji „pomaže“ u zaboravljanju gradiva jer velik broj studenata, nakon što položi dva kolokvija i izvrši zadane obveze na kolegiju, zaboravlja naučeno. To je velik problem cjelokupnog obrazovnog sustava. Mladima nedostaje poticaja i motiviranosti, uče za ocjene, a ne za znanje koje će kasnije moći primijeniti. Profesori također ne pomažu monotonim devedesetominutnim predavanjima bez imalo interakcije sa studentima. Čast izuzecima s obje strane.
Ovaj problem se može riješiti, ali je potrebno vremena. Kao i u svim lošim stvarima u Hrvatskoj, potrebna je promjena mentalnog sklopa svake osobe. Profesori moraju shvatiti da bi svojim predavanjima trebali utjecati na studente i pomoći im pri oblikovanju mišljenja, a studenti moraju početi učiti kako bi stekli što više znanja i kako bi postali što bolji stručnjaci u svom području nakon završenog fakulteta. Diploma mora predstavljati krunu svakog studentskog života iza koje stoji puno stečenih znanja i vještina, a ne papir kojim dokazujemo da smo okončali sa studentskim danima.
