Državna matura
I dalje se prebacuje loptica krivnje za loše rezultate na državnoj maturi, a ispaštaju samo – učenici
Loši rezultati državne mature iz hrvatskog jezika otkrivaju složen problem koji zahtijeva sveobuhvatnu analizu i suradnju svih dionika u obrazovnom sustavu – od nastavnika i fakulteta do ministarstva i samih učenika.
Loši rezultati državne mature iz hrvatskog jezika otkrivaju složen problem koji zahtijeva sveobuhvatnu analizu i suradnju svih dionika u obrazovnom sustavu – od nastavnika i fakulteta do ministarstva i samih učenika.
Loši rezultati ovogodišnje državne mature, posebice iz hrvatskog jezika, izazvali su burnu raspravu u javnosti. Ovogodišnje ispite iz 28 predmeta pisalo je 29 188 pristupnika, a 22,4% njih nije položilo ispit iz hrvatskog jezika, što je znatno lošije u odnosu na prošlogodišnjih 13,1%.
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), organizacije koja provodi državnu maturu, istaknuo je da su za ovakve rezultate krivi nastavnici i fakulteti koji ih obrazuju. Njegove izjave izazvale su reakcije u obrazovnoj zajednici.
Dubravka Brezak Stamać, nastavnica hrvatskog jezika u zagrebačkoj XV. gimnaziji, osudila je Filipovićeve izjave kao ishitrene. Istaknula je da je sama studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poznatom po visokokvalificiranim profesorima, te dodala da upravo NCVVO bira nastavnike koji izrađuju zadatke za maturu.
S njom se složila i Karol Visinko, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja je naglasila da su Filipovićeve izjave nepromišljene. Prema njezinim riječima, veliki broj eseja ocijenjenih s nula bodova upućuje na ozbiljan problem koji zahtijeva raspravu u stručnoj javnosti.
Visinko je također istaknula potrebu za propitivanjem postupka ocjenjivanja, naglasivši da se pisani radovi nikada ne mogu objektivno ocijeniti sa 100 posto preciznosti. Brezak Stamać dodala je da veliki broj žalbi ukazuje na svjesnost pristupnika o važnosti mature i njihovoj želji za objektivnim ocjenjivanjem.
Pitanje zašto učenici uspješno polažu ispit iz engleskog jezika, dok iz hrvatskog jezika imaju loše rezultate, otvara raspravu o kvaliteti i kulturi čitanja među mladima. Problem je i u razumijevanju riječi poput „požrtvovnost", što dodatno ukazuje na manjak čitalačkih navika.
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je problem prekomjernog korištenja ekrana među mladima, što utječe na njihove jezične vještine. Djeca često odrastaju uz ekrane, a neki čak prvo progovore engleski, što dodatno otežava razumijevanje i upotrebu materinskog jezika.
Fuchs je istaknuo da se učenici često pripremaju za lektiru čitajući sažetke na internetu, što im otežava pisanje eseja o sporednim likovima. Smatra da bi se trebala poboljšati metodologija nastave, te da je potrebno više stručnih skupova za učitelje i nastavnike.
Ministar je također naglasio potrebu za prekvalifikacijom učitelja razredne nastave za odgojitelje, zbog manjka djece koja se upisuju u prve razrede. Prekvalifikacija bi omogućila očuvanje radnih mjesta u obrazovnom sektoru.
Ravnatelj NCVVO-a proziva nastavnike
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), organizacije koja provodi državnu maturu, istaknuo je da su za ovakve rezultate krivi nastavnici i fakulteti koji ih obrazuju. Njegove izjave izazvale su reakcije u obrazovnoj zajednici.
Dubravka Brezak Stamać, nastavnica hrvatskog jezika u zagrebačkoj XV. gimnaziji, osudila je Filipovićeve izjave kao ishitrene. Istaknula je da je sama studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, poznatom po visokokvalificiranim profesorima, te dodala da upravo NCVVO bira nastavnike koji izrađuju zadatke za maturu.
S njom se složila i Karol Visinko, profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja je naglasila da su Filipovićeve izjave nepromišljene. Prema njezinim riječima, veliki broj eseja ocijenjenih s nula bodova upućuje na ozbiljan problem koji zahtijeva raspravu u stručnoj javnosti.
Problemi u sustavu obrazovanja
Visinko je također istaknula potrebu za propitivanjem postupka ocjenjivanja, naglasivši da se pisani radovi nikada ne mogu objektivno ocijeniti sa 100 posto preciznosti. Brezak Stamać dodala je da veliki broj žalbi ukazuje na svjesnost pristupnika o važnosti mature i njihovoj želji za objektivnim ocjenjivanjem.
Pitanje zašto učenici uspješno polažu ispit iz engleskog jezika, dok iz hrvatskog jezika imaju loše rezultate, otvara raspravu o kvaliteti i kulturi čitanja među mladima. Problem je i u razumijevanju riječi poput „požrtvovnost", što dodatno ukazuje na manjak čitalačkih navika.
Ministar krivi utjecaj ekrana i nedostatak čitanja
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je problem prekomjernog korištenja ekrana među mladima, što utječe na njihove jezične vještine. Djeca često odrastaju uz ekrane, a neki čak prvo progovore engleski, što dodatno otežava razumijevanje i upotrebu materinskog jezika.
Fuchs je istaknuo da se učenici često pripremaju za lektiru čitajući sažetke na internetu, što im otežava pisanje eseja o sporednim likovima. Smatra da bi se trebala poboljšati metodologija nastave, te da je potrebno više stručnih skupova za učitelje i nastavnike.
Ministar je također naglasio potrebu za prekvalifikacijom učitelja razredne nastave za odgojitelje, zbog manjka djece koja se upisuju u prve razrede. Prekvalifikacija bi omogućila očuvanje radnih mjesta u obrazovnom sektoru.
OZNAKE:
FOTO:
CANVA PRO, ILUSTRACIJA