Djecu treba naučiti koristiti medije
U Hrvatskom saboru jučer se po prvi put u povijesti Republike Hrvatske održala tematska sjednica pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“.
U Hrvatskom saboru jučer se po prvi put u povijesti Republike Hrvatske održala tematska sjednica pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“.
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskog sabora održali su jučer zajedničku sjednicu u Hrvatskom saboru pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“. O educiranju djece i mladih o medijima već ste mogli čitati u članku o projektu Djeca medija.
Uvodnu riječ imala je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić na čiju se inicijativu održala sjednica. Jelavić je upozorila kako medije ne treba braniti, već ih treba naučiti koristiti.
„Dostupnost i sigurnost u korištenju medija danas najviše ovise o obitelji, izuzetno vrijedan posao rade pojedine škole i učitelji, no da bi se djeca zaštitila dugoročno i djelotvnorno, nužno je da medijski odgoj dospije do svakog djeteta, a za to treba stručno utemeljen nastavni program ili kurikulum te osposobljeni učitelji,“ istaknula je Jelavić.
Kratko, ali zaista upečatljivo izlaganje održao je i jedan od voditelja projekta Djeca medija, doc. dr. sc. Igor Kanižaj. U izlaganju je na primjeru tipičnog četranestogodišnjaka pokazao koliko su mladi danas u doticaju s medijima. Zanimljive su činjenice da čak 50% mladih koristi mobitele za vrijeme nastave, 14 sati tjedno provedu u prosjeku igrajući igrice, a čak 93% njih u dobi od 11 do 18 godina ima profil na drušvenim mrežama.
To su samo neke od činjenica koje ukazuju na potrebu medijskog opismenjavanja djece, a obrazovni sustav im trenutno nudi 45 minuta edukacije, jednom mjesečno u sklopu nastave Hrvatskog jezika. Je li to dovoljno? Mnogi negativni primjeri ukazuju da nije, da mlade treba učiti kako koristiti medije, te kako na kritički način promišljati o njihovom sadržaju.
Gvozden Srećko Flego, član Odbora za obrazovanje upozorio je da Hrvatska u medijskoj pismenosti debelo zaostaje te da se učenicima moraju pružiti kompetencije da se služe elektroničkim medijima jer su oni uglavnom samouki.
Mirela Rašić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj iznijela je osnovna stajališta Europske komisije o medijskoj pismenosti:
„Države članice Europske unije dužne su poduzeti odgovarajuće mjere da osiguraju da televizijsko emitiranje programa unutar njihove jurisdikcije ne uključuje programe koji mogu ozbiljno ugroziti tjelesni, mentalni ili moralni razvoj, a posebno, programi ne smiju uključivati pornografiju i obiteljsko nasilje.“
Lidija Kralj iz Osnovne škole „Veliki Bukovec“ koja je nositelj projekta“ Sigurnost djece na internetu“ istaknula je kako u Europskoj uniji postoji niz programa i strategija, a da Hrvatska nije uključena ni u jedan. Kralj je objasnila da je u sklopu projekta „Sigurnost djece na internetu“ u izradi školski kurikulum koji je namijenjen svim učenicima od prvog do osmog razreda te pozvala sve da ga slobodno koriste.
Domagoj Morić iz Foruma za slobodu odgoja istaknuo je važnost medijske pismenosti:
„Važnost medijske pismenosti pokazalo je i nedavno provedeno istraživanje od strane FSO-a koje je pokazalo kako je 65,3% mladih nikad ili rijetko oprezno kada komunicira s nepoznatim ljudima na internetu. Također, 57,1% mladih nikad ili rijetko pomisli da informacija objavljena u medijima nije istinita. Sve ovo govori u prilog medijskoj pismenosti koju bi što prije trebalo uvesti u formalni obrazovni sustav.“
„Rijetko kad je u Saboru održana tako sadržajna tematska sjednica, da je bilo toliko zainteresiranih, da je većina ostala i da su neki morali i stajati,“ istaknuo je Branko Vukšić.
ČAk 62% građana Hrvatske smatra da je uvođenje medijske pismenost u obrazovni sustav nužno, a nakon ove izuzetno zanimljive rasprave nadamo se da će njihov glas doći do onih koji kreiraju kurikulume i donose odluke!
