Brojke o psihičkom stanju riječkih studenata pokazuju da je briga za mentalno zdravlje sve važnija
U odnosu na predpandemijsko razdoblje među studentima Sveučilišta u Rijeci zabilježen je porast psihičkih smetnji, a zabrinjava i činjenica koja se ogleda u porastu broja studenata koji govore o prisutnosti suicidalnih misli.
U odnosu na predpandemijsko razdoblje među studentima Sveučilišta u Rijeci zabilježen je porast psihičkih smetnji, a zabrinjava i činjenica koja se ogleda u porastu broja studenata koji govore o prisutnosti suicidalnih misli.
Danas je Svjetski dan mentalnog zdravlja, a iako je ono još uvijek svojevrsni tabu, pomaka ipak ima, a mentalno zdravlje sve češće se dovodi i u poveznicu sa studentskim životom.
Prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u okviru znanstvenog projekta Sveučilišta u Rijeci sa suradnicima je provodila ispitivanje ispitivanje emocionalnog funkcioniranja studenata tijekom pandemije. Istaknula je da su studenti ispitani tijekom 4 pandemijska vala, od svibnja 2020. do siječnja 2022. godine, a u svakom je ispitivanju sudjelovalo oko tisuću studenata, prenosi Novi list.
U odnosu na predpandemijsko razdoblje među studentima Sveučilišta u Rijeci zabilježen je porast psihičkih smetnji, a zabrinjava i činjenica koja se ogleda u porastu broja studenata koji govore o prisutnosti suicidalnih misli.
U zadnjem mjerenju 33 posto studenata kaže da ima prisutnost pasivnih suicidalnih misli, a 17 posto njih govori o aktivnim suicidalnim mislima.
Također, 61 posto studenata požalilo se na povišenu anksioznost, od čega 33 posto težu, a 60 posto njih povišenu depresivnost, od čega 30 posto težu depresivnost.
Najjači izvor stresa za studente tijekom pandemije imale su psihičke posljedice socijalne izolacije. Više svih ispitanih psihičkih teškoća navode studenti kod kojih je došlo do pogoršanja financijske situacije tijekom pandemije.
Emocionalne smetnje negativno su se odrazile i na akademsko funkcioniranje studenata. Premda je većina redovito izvršavala svoje obaveze, neovisno o oblicima organizacije nastave, velik broj njih imao je teškoća u koncentraciji te pad motivacije za rad, kazala je za Novi list prof.dr. Živčić Bećirević.
Iako nas ove brojke možda plaše i iznenađuju, dobar su pokazatelj toga koliko je briga o mentalnom zdravlju bitna te da dani poput Svjetskog dana mentalnog zdravlja nisu tek neki propagandni blok, već način da se utječe na promjene. Problemi su prisutni među svim dobnim skupinama pa i mladima i studentima, stoga je važno biti svjestan ljudi oko nas, pitati ih kako su i ponuditi pomoć – ne na način da izigravamo stručno lice, već ih usmjeriti prema istom.
