Blaženka Divjak nije oduševljena preporukama HZJZ-a za organizaciju nastave

– Upravo sam uočila da je HZJZ objavio Preporuke za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti COVID-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera (02/09/2020).  Ne mogu vjerovati što sve tamo piše, ali evo samo tri naglaska:

1. Ovo je Preporuka objavljena danas, 2. rujna 2020, u danu kada imamo 311 novooboljelih i kaže da se svi vrate na visoka učilišta i rade na klasični način. Prethodna preporuka za visoka učilišta objavljena je 20. svibnja 2020, kada smo imali 3 novooboljela i HZJZ je preporučio da se pretežno koristi nastava na daljinu. A nije zanemariv ni podatak da je sada svaki četvrti oboljeli u dobnoj skupini u kojoj je većina studenata. 
2. Je li netko od njih provjerio prostorne i kadrovske uvjete? Studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i na većini fakulteta se predavanja izvode u velikim grupama. Nastava u grupi od 150 studenata uobičajena je i prihvatljiva na visokim učilištima i velik broj visokih učilišta je predavanja tako izvodio do pandemije. U predavaonici u kojoj se izvodila takva nastava sada, po epidemiološkim uvjetima, jedva stane 40 studenata! Gdje će biti ostali studenti? A ako se za preostalih 110 nastava izvodi online, čemu onda ovih 40 u učionici? A gdje će se izvoditi seminari, vježbe i ostali oblici nastave koji bi trebali imati prioritet u izvođenju uživo? Gdje će nastavu izvoditi visoka učilišta čije su zgrade porušene u potresu? 
3. Epidemiolozi su postali i stručnjaci za kvalitetu nastave na visokim učilištima i vrlo jasno kažu da je klasični način izvođenja nastave najbolji i optimalan, a još i da klasični način osigurava i pretpostavke za cjelovito formiranje mladih ljudi. Istina je da su neka visoka učilišta izvodila nastavu na daljinu na loš način ili su izvodili tako da su se nastavnici ponašali kao spikeri za ppt prezentacije. Ali nastava na daljinu se može i kvalitetno i smisleno izvoditi i mnogi su tako i radili te su pri tome i mnogo toga naučili i osuvremenili cijeli proces. 

Uočite da su 20. svibnja u tadašnjim Preporukama napisali da se uzima u obzir činjenica da studenti, s obzirom na dob, imaju uglavnom odgovarajuće navike i vještine vezane za rad na računalu i nove tehnologije te se za sve aktivnosti za koje je to primjereno te kod kojih provedba na daljinu ne remeti nastavni proces preporučuje da se i nadalje provode na daljinu, a evo sada kopernikanskog obrata jer valjda su sada izgubili te vještine. Ima i još toga, pa recimo predlažu da ako se ispiti i druge studijske obveze na visokim učilištima zbog epidemioloških okolnosti i mjera moraju održavati na daljinu, izbjegavat će se pisani ispiti i pisane provjere znanja, a prednost će se davati usmenim ispitima i/ili ocjeni pisanih referata, ogleda, eseja i seminarskih radova. Pa odakle im ovo?

Iz mojih eseja na ovoj stranici (npr. Kako organizirati nastavu na visokim učilištima?) mogli ste vidjeti da se zalažem za mješoviti (kombinirani) model izvođenja nastave tako da ono što se teško smisleno izvodi u online obliku (vježbe, laboratoriji, praktična nastava) ima prioritet za održavanje uživo te da se predavanja izvode online. Također se zalažem da se iskoriste prilike koje sada imamo za modernizaciju visokoga obrazovanja. Ovdje se vježbe spominju samo u kontekstu da ih je dobro izvoditi na otvorenom, a čak se i pozivaju nastavnici da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo.

Ovaj dokument vrvi nelogičnostima i neprovedivim preporukama za visoka učilišta jer je očito bila namjera da se sve vrati na staro i klasično bez obzira na uvjete i bez obzira na prilike da unaprijedimo nastavu na visokim učilištima. Jer klasično je najbolje, bez obzira na posljedice.