LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Svijet poreza

Zarada preko studentskog ugovora: Što kada prijeđem 63 000 kuna?

O tome kako se obračunava porez na dohodak studentima koji prijeđu limit od 63 000 kuna razgovarali smo s Poreznom upravom.

O tome kako se obračunava porez na dohodak studentima koji prijeđu limit od 63 000 kuna razgovarali smo s Poreznom upravom.

Svi koji imaju stalan posao preko studentskog ugovora paze da tijekom godine ne prijeđu limit od 63 000 kuna. Iako se takav iznos godišnje zarade čini visokim za nekoga tko je student, ako uzmemo u obzir činjenicu da mnogi studenti rade puno radno vrijeme, da se uvećala minimalna studentska satnica, da studenti imaju i stipendije iz privatnih izvora, ali i razne druge primitke, vrlo brzo ćemo shvatiti da zarada veća od 63 000 kuna nije nedosanjani san, već problem mnogih studenata.
 
VEZANO: Zarada preko studentskog ugovora: Što kada prijeđem 15 000 kn?

Otkud iznos od 63 000 kuna? Do tog se iznosa dolazi kada se iznos neoporezivog iznosa za rad preko studentskog ugovora (15 000 kuna) uveća za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka (48 000 kuna). 

– U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 6. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 6. stavkom 1. r.br. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20 i 1/21; dalje u tekstu: Pravilnik) porez na dohodak ne plaća se na primitke studenata za rad preko studentskih udruga, po posebnim propisima do 15.000,00 kn godišnje. Sukladno članku 52. Pravilnika, primici studenata za rad preko studentskih udruga prema posebnim propisima, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak te se predujam poreza na dohodak po toj osnovi plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog godišnjeg iznosa od 63.000,00 kn u skladu s člankom 55. stavkom 3. Pravilnika, a koji se sastoji od iznosa od 15.000,00 kn i iznosa godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka od 48.000,00 kn – stoji u tumačenju Porezne uprave.

Kada se taj iznos prijeđe na godišnjoj razini, obračunava se porez. Mnogi se studenti koji će zaraditi više od 63 000 kuna pitaju na koji se iznos obračunava porez: samo na onu zaradu koja prelazi limit ili na cijeli iznos zarade. Dakle, ako student zaradi 70 000 kuna, hoće li platiti porez na svih 70 000 kuna ili na 7 000? To smo pitanje postavili Poreznoj upravi, a odgovor donosimo u nastavku. 

– Primici studenata za rad preko studentskih udruga prema posebnim propisima, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak te se predujam poreza na dohodak po toj osnovi plaća od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanog godišnjeg iznosa od 63.000,00 kn. U konkretnom primjeru porez na dohodak se utvrđuje na iznos razlike primitka od 7.000,00 kn (70.000 kn - 63.000 kn) – objašnjavaju.

Dakle, porez na dohodak utvrđuje se na iznos koji se računa tako da se ukupna zarada na razini godine umanji za 63 000 kuna. Stopa prema kojoj se računa iznos poreza koji treba platiti iznosi 20%. Dakle, student koji zaradi 70 000 kuna u jednoj godini morat će platiti 20% od 7 000 kuna, što iznosi 1400 kuna. 

S obzirom na to da je nedavno donesena mjera kojom se mlađima od 25 godina vraća cijeli iznos uplaćenog poreza, a mlađima od 30 godina 50% uplaćenog poreza, zanimalo nas je odnosi li se ta mjera i na zaradu (i vraćanje poreza) studenata ili samo na mlade koji su u radnom odnosu. Iz Porezne uprave odgovorili su nam da se ta mjera odnosi samo na one mlade koji su u radnom odnosu, što znači da studenti koji uplate porez jer su prešli 63 000 kuna ipak neće dobiti povrat

– Ističe se kako se novopropisana porezna olakšica za mlade odnosi samo na primitke po osnovi nesamostalnog rada odnosno (plaću) te se ista ne primjenjuje na primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak dakle ne primjenjuje se na primitke studenata za rad preko studentskih udruga prema posebnim propisima. 

Kako bi izbjegli plaćanje poreza koji, u našem primjeru, iznosi 1400 kuna, studenti se često pokušavaju snaći na druge načine, a jedan od najčešćih je isplata plaće na tuđi studentski ugovor. No, važno je napomenuti kako je takva praksa protuzakonita i za sobom povlači velike novčane kazne. 

Naime, prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova (članak 17, točka 10) slijedi:

– Izvođaču koji zlouporabi ugovor tako da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora može se izreći zaštitna mjera zabrane korištenja usluga posredovanja do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljenoga posla definiranoga ugovorom, a koja ne može iznositi više od 50.000,00 kuna.

Dakle, ako student svoj ugovor da, posudi ili proda nekome i tog nekog uhvati inspekcija u ilegalnom obavljanju posla, student neće moći raditi putem studentskoga servisa godinu dana, a možda dobije i kaznu do 50 000 kuna. 

S obzirom na visoke kazne i sankcije, čini nam se da je, ukoliko student prijeđe zaradu od 63 000 kuna, najlakše jednostavno platiti obračunati porez, čak i ako neće dobiti povrat.

FOTO: UNSPLASH