LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Porezni limiti

Rezultati velike ankete: studenti smatraju da limit treba biti veći od 30 000 kuna!

Studentski zbor izračunao je da bi studenti godišnje mogli zaraditi 13.360 kuna kroz regulirani rad te još 9141 kunu za rad nedjeljom, što je sve skupa 22.500, dakle nešto malo preko sedam tisuća kuna više od limita koji je definiran sada. Rezultati naše ankete, pak, pokazuju da većina studenata koji su je ispunili želi i značajno veći limit.

Studentski zbor izračunao je da bi studenti godišnje mogli zaraditi 13.360 kuna kroz regulirani rad te još 9141 kunu za rad nedjeljom, što je sve skupa 22.500, dakle nešto malo preko sedam tisuća kuna više od limita koji je definiran sada. Rezultati naše ankete, pak, pokazuju da većina studenata koji su je ispunili želi i značajno veći limit.

Porastom studentske satnice mnogi su se studenti, a pogotovo oni koji rade na sezoni, našli u problemima. Studenti koji su porezna olakšica roditeljima vrlo brzo prijeđu limit zarade od 15 000 kuna, a oni koji rade tijekom cijele godine lako se mogu približiti i iznosu od 63 000 kuna (to je iznos nakon kojeg se studentska zarada oporezuje). 
 
VEZANO: 

Zbog toga je nedavno Hrvatski studentski zbor pokrenuo inicijativu da se poveća limit od 15 000 kuna. Studentski zbor izračunao je da bi studenti godišnje mogli zaraditi 13.360 kuna kroz regulirani rad te još 9141 kunu za rad nedjeljom, što je sve skupa 22.500, dakle nešto malo preko sedam tisuća kuna više od limita koji je definiran sada. Peticiju je u dva dana potpisalo preko 10 000 ljudi, a čak je i ministar financija, Zdravko Marić, rekao kako je Ministarstvo financija spremno razgovarati o povećanju limita. Više o tome pročitajte ovdje.

Rezultati naše ankete, pak, pokazuju da većina studenata koji su je ispunili želi i značajno veći limit.

Anketu je ispunio 1781 student, od kojih preko 60% njih radi studentske poslove. Točnije, 31,8% ispitanika radi studentske poslove samo kada nema predavanja, npr. sezonske poslove. 31,4% ispitanika ima redovan studentski posao (preko 100 sati mjesečno), 22,3% ispitanika radi studentske poslove redovito, ali ne svakodnevno (od 50 do 100 sati mjesečno), dok 10% studenata radi manje od 50 sati mjesečno. Ostatak ispitanika (4,4%) nije nikada imao sezonski posao. 

Upisuješ srednju školu ili fakultet, a ne znaš što? Otkrij buduće zanimanje ovim upitnikom


Što se tiče zarade studenata, raznolika je: ako ne računamo stipendije, 16,6% studenata zaradi manje od 1000 kuna, a isti je i postotak ispitanika koji zarade između 1000 i 2000 kuna. 16,6% ispitanika zarađuje između 2000 i 3000 kuna mjesečno, a 21,9% ispitanika zarađuje između 3000 i 5000 kuna. Najveći postotak ispitanika, 28,2%, zarađuje preko 5000 kuna. 

Što se tiče drugih primitaka koji ulaze u studentsku zaradu, kao što može biti stipendija iz privatnih izvora, 76,1% ispitanih studenata nema takve prihode. 21,5% ih ima, a ostatak studenata (2,5%) nije siguran. 

54,5% ispitanih studenata je porezna olakšica svojim roditeljima. Primjećuje se da su među njima gotovo isključivo studenti koji zarađuju manje od 3000 kuna. 36,8% studenata nije porezna olakšica, dok ostatak (8,7%) ispitanih studenata ne zna je li porezna olakšica. 

Studente smo pitali i koliko bi trebao iznositi limit zarade od 15 000 kuna. Podsjetimo, na temelju djeteta kao uzdržavanog člana (a djecom se smatraju i mladi u sustavu obrazovanja i oni koji su iz njega izišli, ali nisu još zaposleni), roditelj ima pravo na osobni odbitak tijekom obračuna plaće. To znači da tijekom godine u kojoj na svojoj poreznoj kartici (PK) ima dijete kao uzdržavanog člana plaća manji porez. No, kada student koji je roditelju uzdržavani član prijeđe zaradu od 15 000 kuna, smatra se da više ne može biti uzdržavani član pa je tada potrebno vratiti porez koji se tijekom godine nije odbijao od plaće. 

X-ica umjesto pokaza i kao ključ studentskog doma? Hrvatski studentski zbor predstavio niz zanimljivih prijedloga



42% ispitanih studenata smatra kako bi taj limit trebao biti veći od 30 000 kuna, 31,7% da bi trebao biti veći od 25 000 kuna (a manji od 30 000), 19,1% da bi trebao biti veći od 20 000 kuna, a manji od 25 000 kuna, dok su pojedini ispitanici istaknuli kako bi limit trebao biti neograničen (četvero ispitanika). Jedan ispitanik rekao je kako treba ukinuti porez. 0,9 ispitanika smatra kako limit treba ostati isti (15 000 kuna). 

Dakle, preko 99% ispitanih studenata smatra kako limit od 15 000 kuna treba biti veći

Studenti smo pitali i treba li povećati limit od 63 000 kuna. Do tog se iznosa dolazi kada se iznos neoporezivog iznosa za rad preko studentskog ugovora (15 000 kuna) uveća za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka (48 000 kuna).

Dio Zakona djeluje retroaktivno, a dio ne: što ako ste ove godine zaradili više od 63 tisuće kuna?


10,9% ispitanih studenata smatra da limit od 63 000 kuna treba ostati isti, 32,3% da treba biti veći od 70 000 kuna, a 56,8% da treba biti veći od 80 000 kuna
FOTO: STUDENTSKI.HR